GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Kina-EU: Sporazum o uzajamnim investicijama sve bliže

Kina-EU: Sporazum o uzajamnim investicijama sve bliže
ODNOSI SNAGA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 15.09.2020 / 19:46
Autor: Branimir Vidmarović
KOLUMNA - Kina i EU jučer su održali multilateralnu video konferenciju na najvišoj razini: Angela Merkel, Charles Michel, Ursula von der Leyen i Xi Jinping.

Kina se nada da će do kraja godine moći s Europom sklopiti sveobuhvatni sporazum o uzajamnim investicijama.

Zbog nepovoljne za Kinu globalne atmosfere i rastuće političke i medijske sinofobije, investicijski sporazum s Europom bio bi za Peking važan korak prema povratku ravnoteže i povjerenja u odnosima na relaciji Kina-Zapad. EU je za Kinu važno tržište; Peking pod svaku cijenu želi spriječiti trend zahlađenja bilateralnih odnosa.

Kratki rokovi odnosno imperativ potpisivanja sporazuma prije isteka godine uvjetovani su ne samo američkim izborima i vjerojatnim pogoršanjem odnosa između Kine i SAD-a bez obzira na pobjednika, već i činjenicom da EU zbog gubitka povjerenja u Washington nastoji pronaći svoj modus operandi u odnosima s velikim igračima, pa stoga sve jače i oštrije artikulira svoju poziciju.

Osim toga, do kraja godine Unijom predsjeda Njemačka – jedina ključna EU zemlja koja prema Kini ima pragmatičan, ne rigidan stav i otvorena je za sveobuhvatnu suradnju, uključujući i na polju 5G mreža. Kako stvari stoje, sadašnja Njemačka Angele Merkel jedini je partner i oslonac Pekinga.

Za predsjednika Xi Jinpinga ovaj virtualni razgovor nije bio nimalo lagan. Trojac Merkel, Michel i Von der Leyen dosta je odlučno pritisnuo sporne točke u bilateralnim odnosima.

Kritike EU prema Kini ne sadrže ništa principijelno novoga. Naime, za razliku od Washingtona, Bruxelles ne brine komunistička ideologija, trgovinski deficiti ili rast kineske vojne moći. Europa odavno ima svoj set problemskih područja. Ljudska prava i slobode—posebno u Tibetu i Xinjiangu—stalna su tema u dijalogu s Kinom već dugi niz godina. Tu su i svima znani problemi nejednakosti investicijskih mogućnosti i tretmana EU kompanija u Kini (uz manjak kineskih greenfield investicija u Europi, iako se ta tema u proteklih pet godina izgubila među drugim pitanjima).

S jedne strane, stari problemi su ontološki stabilni. Zato ovakvu problemsku stagnaciju možemo pojednostavljeno tumačiti kao pozitivnu, pogotovo ako je usporedimo s brzim i negativnim trendovima u odnosima Kine i SAD-a. S druge strane, ironija je u tome što je Peking imao jako puno vremena da izađe Europi u susret i riješi barem dio problema tijekom plodotvornog i romantičnog kinesko-europskog razdoblja u proteklih desetak godina. Stvari se neće poboljšati same od sebe. Kako kaže jedan od Murphyjevih zakona, bez dužne pažnje stvari se kreću od lošeg prema gorem.

Unatoč tome što su strane istaknule napredak u svezi pravila kojima se reguliraju javne kompanije te problema forsiranog transfera tehnologija i državnih subvencija, europski trojac je naglasio da Kina treba pod hitno uložiti više sistemskog napora uz angažman na političkom vrhu kako bi se postiglo daljnje otvaranje tržišta, posebice u poljoprivrednom, prehrambenom i digitalnom sektoru te sektoru financijskih usluga. Pored toga, Europa inzistira na reciprocitetu i jednakim uvjetima na polju znanosti i tehnologija s naglaskom na visoke etičke standarde.

Očekivano, europski čelnici su spomenuli zakon o sigurnosti u Hong Kongu te izrazili ozbiljnu zabrinutost „erozijom fundamentalnih prava i sloboda“. Također je spomenut i problem vjerskih i etničkih manjina te ljudskih prava. Iako se u zajedničkoj izjavi ne spominju konkretne regije, predsjednik Michel je u zasebnoj izjavi poimence naveo Xinjiang i Tibet. U svezi s tenzijama u Istočnom kineskom moru, čelnici su pozvali Kinu da se suzdrži (od provokacija) i potraži mirno rješenje u skladu s međunarodnim pravom.

Kineski predsjednik predložio je Europi suradnju temeljenu na četiri načela: miran suživot i poštovanje bez obzira na političke modele i ustrojstva; otvorena suradnja i bolje mogućnosti za europsko poslovanje na račun jačanja domaće kineske potražnje; multilateralizam i primat UN-a te rješavanje problema kroz dijalog i pregovore. Xi je spomenuo i kinesku Globalnu inicijativu za sigurnost podataka kojom bi se, u teoriji, uspostavili međunarodni digitalni standardi i pravila.

Po pitanju ljudskih prava, Xi je ponovio ideju koja se u različitim iteracijama provlači kroz političke narative Pekinga i Moskve: ne postoji univerzalan razvojni put ljudskih prava, ne postoji najbolji primjer već samo situacije koje su bolje od drugih, svaka zemlja, pa tako i Europa, treba se prvo posvetiti rješavanju svojih ljudskih prava.

Unatoč dosta direktnoj retorici, Europa je odlučila ostati u konstruktivnim i otvorenim za dijalog okvirima. Kina sigurno može biti zadovoljna što ju Bruxelles ne krivi za pandemiju COVID-19. Prema riječima europskih čelnika, borba s virusom je globalna odgovornost. Umjesto trumpijanskih optužbi i pokušaja izbacivanja Kine iz međunarodnih poslova, Bruxelles od Kine očekuje puni angažman i pomoć financijski slabostojećim zemljama te sudjelovanje u G20 inicijativi Pariškog kluba za obustavu naplate dugova. Xi je dao natuknuti da Kina ne može sama snositi financijsku odgovornost te rekao da je njihov gospodarski oporavak problem čitave međunarodne zajednice.

EU u Kini ne vidi samo ključnog igrača za stimuliranje gospodarskog oporavka u siromašnim zemljama, već i pitanjima borbe s klimatskim promjenama. Europski trojac je naglasio globalnu važnost kineskog moratorija na izgradnju termoelektrana na ugljen. Peking i Bruxelles su se „našli“ i po pitanju Irana, s obzirom da EU čvrsto stoji iza cjelovitosti i održivosti iranskog nuklearnog sporazuma.

Iako je problem klimatskih promjena i smanjenja emisija možda manje vidljiv na pučini uzburkanoj digitalnim, gospodarskim i političkim valovima, on je jedna od najjačih dodirnih točaka s velikim potencijalom za poboljšanje suradnje Europe i Kine, pogotovo u kontekstu vakuuma koji je nastao američkim napuštanjem Pariškog klimatskog sporazuma. Europa visoko vrednuje kineske pomake te traži još bolje rezultate. To je za Kinu dobra prilika jer je borba s emisijama, iako skupa, više tehničko nego političko pitanje i kao takvo ne zadire u kineski politički sustav.

Sporazum o investicijama odnosno njegovo postizanje do kraja godine, kineski su mediji predstavili kao gotovo riješenu stvar. No, europska je strana bila puno opreznija s prognozama.

„Ako se do prosinca ne nađe političko rješenje, mislim da će tema (sporazuma) biti skinuta s dnevnog reda“, izjavio je za Caixin predsjednik europske gospodarske komore u Kini Joerg Wuttke.

Ipak, Wuttke je rekao da je postizanje političkog sporazuma do kraja godine najbolji scenarij te dodao da Angela Merkel treba iskoristiti svoju političku težinu i diplomatske vještine kako bi izlobirala njegovu ratifikaciju u nacionalnim parlamentima.

U sklopu konferencije potpisan je Sporazum o geografski specifičnim proizvodima kojim će se štititi vrhunske europske i kineske namirnice i pića koje se proizvode u određenim regijama. Sto europskih i kineskih proizvoda bit će sada zakonom zaštićeni poput intelektualnog vlasništva, a lažno predstavljanje ili krivotvorina biti kažnjeno gonjeni. Proizvođači za čije je namirnice i pića utvrđeno da potiču iz određenog područja, imaju relevantnu gastro-kulturološku vrijednost i kvalitetu imat će na raspolaganju širok spektar pravne zaštite i uzajamno jednaki tretman.

Na popisu zaštićenih proizvoda su, između ostalog, čuveni čaj Pu'er, Mautai alkohol, ljute sušene čili papričice Xianghua la jiao, pekinška patka i dr. Europski su prvaci također dobro poznati: Irski viski, grčka feta, bordo, kalvados, ziranija, šampanjac, tokajac, rokfor, gorogonzola, Mozzarella di Bufala Campana, Parmigiano Reggiano, Prosciutto di Parma, scotch, i td.

Nakon četiri godine, popis će biti proširen na dodatnih 175 proizvoda. Na drugom popisu naći će se i naši domaći baranjski kulen, dalmatinski pršut, Dingač, drniški pršut, lički krumpir, neretvarnska mandarina te istarski pršut.

Iako Kina pokušava drugačije predstaviti situaciju, Europska Unija je itekako svjesna svog trenutnog položaja i poluga koje drži u rukama. Kako stoji u izvješću Europske komisije, ovaj razgovor je bio važan kako bi se u skorom vremenu postigli konkretni rezultati koji odgovaraju europskim interesima i vrijednostima. Ako želi poentirati, Kina će morati ustupiti u problematičnim ekonomskim pitanjima. No, realno gledajući, transformacije na kojima inzistira Bruxelles za Kinu mogu biti isključivo od koristi.

U situaciji kada SAD traži de-facto kompletnu promjenu političkog sustava a EU samo određene kompromise u ekonomskim praksama i zakonodavstvu, bilo bi mudro poslušati Europu. Iz izjava se moglo naslutiti da je sporazum o geografskim proizvodima nešto poput generalne probe uoči možebitnog investicijskog sporazuma.

Ako strane postignu rezultate u procesu pregovora oko investicijskog sporazuma, Europa je voljna dalje razgovarati o bilateralnoj strateškoj agendi za suradnju 2025. Pored svega, za iduću godinu je planiran skup kineskog predsjednika sa šefovima članica EU. To povlači pitanje o budućnosti suradnje u formatu 17+1. Ovogodišnji skup trebao je biti u Kini no bio je odgođen zbog pandemije.

Iz razumljivih razloga 17+1 nije na listi prioriteta ni jedne od zemalja članica grupacije. Ta rupa u kalendaru, promjena u sentimentima prema Kini te najavljeni skup Xija sa svim europskim čelnicima mogli bi prouzročiti kliničku smrt inicijative ili dovesti do promjena: stapanje s Pojasom i putom ili transformacija u veću EU-Kina gospodarsko-investicijsku inicijativu. No sada doista sve ovisi o Kini.

Tagovi: Sporazum o uzajamnim investicijama između Kine i EU, Xi Jinoping, Charles Michel, Angela Merkel, Njemačka, 5G tehnologija, Donald Trump
PROČITAJ I OVO
Zagrebačka kvadratura sreće
SVI ŽELE U ZAGREB
Zagrebačka kvadratura sreće
KOLUMNA - U želji da pronađu svoj komadić sreće, Hrvati su podigli potražnju za stanovima koju više ni građevinske tvrtke ne mogu pratiti. Zagreb se sve više širi, gradi, a Centar je sve dalje.
Banke peru goleme količine sumnjivog novca, javnost nezainteresirana
PRANJE NOVCA
Banke peru goleme količine sumnjivog novca, javnost nezainteresirana
KOMENTAR - Bijesna sam. U kakvom to društvo mi živimo kada većina ljudi samo slegne ramenima na vijest da su brojne banke transferirale dva bilijuna dolara nejasnog porijekla?
Lockdown za narod, bela u Slovenskoj za korumpiranu elitu
DVOSTRUKA MJERILA
Lockdown za narod, bela u Slovenskoj za korumpiranu elitu
KOLUMNA - Poput krimosa za vrijeme prohibicije u SAD-u, dečki s vrha hrabro su prkosili koroni bahato joj se suprotstavljajući s ''dvadeset do asa''.
Koronakriza će nekim urbanim sredinama itekako koristiti
URBANA OTPORNOST
Koronakriza će nekim urbanim sredinama itekako koristiti
KOMENTAR - Urbana otpornost predstavlja sposobnost urbanih sustava da se neprestano samoorganiziraju i prilagođavaju postojećim i nepredvidivim promjenama i rizicima.
Izazovi na poslu u doba korone
PREPORUKE STRUČNJAKA
Izazovi na poslu u doba korone
KOLUMNA - Kako da izdržimo? U psihologiji možete sresti termin rezilijentnost...
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE