nalitičari Deutsche Bank predviđaju da će Fed iduće godine zbog blage recesije smanjiti kamatnu stopu za 175 baznih bodova na razinu između 3,5 i 3,75 posto. Tržišta terminskih ugovora su nešto manje optimistična i trenutno ukazuju na smanjenje stope Fed fondova za 125 baznih bodova tijekom cijele 2024. godine, ili pet smanjenja od četvrtine postotnog boda. Neki očekuju prvo sniženje već u ožujku, šanse za to su već sada natpolovične. Ali što ako iz američke središnje banke nema znakova da će se takav scenarij stvarno dogoditi. O tome ne govore ni guverner Powell ni njegovi kolege iz Federalnih rezervi. Jerome Powell upozorio je u petak na prevelika očekivanja, a također je naglasio da je prerano proglasiti pobjedu nad inflacijom. Kako kaže, do trenutka kada doista bude jasno da se inflacija približava ciljanim dva posto, Fed će voditi restriktivniju monetarnu politiku. Štoviše, Powell je "zaprijetio" da bi mogli dodatno pooštriti politiku ako bude potrebno.
Wall Street se nije obazirao na ove riječi, rast se nastavio i prvog dana prosinca. Već je studeni bio iznimno pozitivan, ne samo u New Yorku, naravno, nego u cijelom svijetu – MSCI svjetski indeks porastao je za devet posto (najviše od travnja 2020.). Ključ rasta u studenom bilo je popuštanje inflacije, što je snizilo prinose državnih obveznica i potaknulo rast tržišta dionica. Drugi važan čimbenik je smirena retorika Federalnih rezervi. Sve ukazuje na to da je ciklus podizanja kamatnih stopa je gotov. Unatoč optimizmu analitičara, treba istaknuti volatilnost tržišta, iako među analitičarima prevladava optimističan stav. Europska su tržišta trenutno u nepovoljnijem položaju. Visoka inflacija i stroži uvjeti financiranja kočnica su realnoj ekonomiji i bankarstvu sustava. Europske banke, koje su u početku imale koristi od rastućih kamata, sada se bore s problemima zbog pada potražnje za kreditima i rastućih gubitaka po kreditima. Trenutna korekcija na europskim tržištima nekretnina, kako poslovnih tako i stambenih, može pogoršati ove uvjete.
Ovogodišnji rast u New Yorku (s iznimkom studenoga) bio je prilično selektivan, pa se više od 70 posto rasta indeksa S%P 500 duguje dionicama velikih tehnoloških kompanija poput Applea, Tesle i Nvidije, koje imaju veliku težinu u spomenutom indeksu. Čak i ako uzmemo jednako ponderiranu verziju S&P 500, slika je drugačija. Primjetna je neravnoteža u zastupljenosti u S&P-u: dok je ovaj indeks ove godine porastao za gotovo 20 posto, njegova jednako ponderirana verzija porasla je za samo šest posto. Trenutačno tri glavna sektora čine više od polovice S&P-a da, prvih deset dionica čini više od trećine. Ali omjeri se mogu brzo promijeniti - 2008. energetski je sektor imao veću težinu u indeksu od sektora informacijske tehnologije, a danas je sam Apple gotovo dvostruko veći od cijeli energetski sektor.
Zanimljivo je da su sezonski trendovi posljednjih mjeseci uvelike usklađeni s tradicijom. U rujnu, najgorem mjesecu u povijesti, S&P 500 skliznuo je gotovo pet posto, dok je indeks dobio gotovo devet posto u studenom, koji se tradicionalno smatra vrlo povoljnim mjesecom. Ulagači se nadaju da će prosinac opravdati svoju reputaciju drugog najboljeg mjeseca, s prosječnim dobitkom S&P 500 (mjereno od 1945.) od 1,54%. U 77 posto slučajeva S&P 500 je u prosincu dobio na vrijednosti. Analiza LPL Financiala (temeljena na podacima od 1950. godine) pokazala je da je druga polovica prosinca, kada se održava predbožićni skup ("Skup Djeda Mraza"), mnogo isplativija jer S&P u prosjeku dobiva 1,4 posto u prvom polugodištu, ali samo 0,1 posto. Bilo kako bilo, znakovi za "veseo prosinac" na burzama su dobri, a ohrabrujući su bili i najnoviji objavljeni podaci o inflaciji - listopadski indeks temeljnih izdataka za osobnu potrošnju (PCE) iznosio je 3,5 posto, najniže od proljeća 2021.
