Tri vodeća indeksa u New Yorku ostala su gotovo nepromijenjena u tjednoj usporedbi. Među pojedinačnim sektorima, sektor energetike i informacijske tehnologije najviše su dobili, oko jedan posto. Ozbiljna eskalacija geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku nije prouzročila veću štetu Wall Streetu (ili europskim burzama, za sada), a većinu utjecaja za sada apsorbira tržište nafte. Vrijednost sirove nafte Brent porasla je za više od 20 posto ovog mjeseca! Zlato prošli tjedan nije nudilo sigurno utočište, a vrijednost unce zlata od 31,1 grama pala je gotovo dva posto, pa je cijena zlata trenutno tamo gdje je bila dan prije izraelskog napada na Iran. Djelomično je na to utjecao jači dolar (indeks dolara porastao je prošli tjedan za 0,6 posto, najviše u više od mjesec dana, ali je i dalje u padu od 9 posto ove godine, što je njegov najveći pad u prvoj polovici godine u povijesti) i ishod sastanka Feda, jer inflacija može ograničiti daljnje smanjenje kamatnih stopa.
Na redovnom sastanku američke središnje banke u lipnju očekuje se da će ključna kamatna stopa po kojoj banke međusobno posuđuju novac preko noći ostati u rasponu od 4,25 do 4,50 posto. Važnije pitanje je kada bi Fed ponovno mogao smanjiti kamatnu stopu i kakva su očekivanja za inflaciju. Fed je snizio svoju prognozu ovogodišnjeg gospodarskog rasta domaćeg gospodarstva s 1,7 na 1,4 posto i povisio prognozu inflacije na 3,0 posto. Guverner Jerome Powell naglašava da će SAD uskoro osjetiti utjecaj Trumpovih tarifa (pričekat će dok utjecaj Trumpove protekcionističke politike ne bude jasniji). Mišljenja se razlikuju unutar Feda. Christopher Waller predlaže da bi Federalne rezerve trebale smanjiti kamatne stope na svom srpanjskom sastanku, rekavši da su inflacijski rizici od tarifa mali. Predsjednik FED-a Richmonda, Tom Barkin, s druge strane, smatra da još nema potrebe za dodatnim monetarnim popuštanjem.
Lipanjsko istraživanje Bank of America Global Fund Managera pokazuje veće povjerenje među profesionalnim investitorima, ali istina je da je istraživanje provedeno između 6. i 12. lipnja, odnosno prije izraelskog napada na Iran. Istraživanje otkriva da su menadžeri ponovno puno skloniji riziku, dok istovremeno procjenjuju da je vjerojatnost globalne recesije niža. Dok je ta vjerojatnost u travnju iznosila 42%, sada je 36%. Najveći rizik, međutim, ostaje rizik od trgovinskog rata koji bi mogao izazvati recesiju. To je mišljenje 47 posto investitora, što je znatno niže nego u travnju (80 posto). Drugi najveći rizik je rast kamatnih stopa kao posljedica veće inflacije. Zanimljivo je i da upravitelji imovinom nisu toliko nepovjerljivi prema američkom dolaru već 20 godina.
Istraživanje Bank of America u lipnju također je otkrilo da stručnjaci više vjeruju u rast europskih dionica nego američkih, podižući ciljanu vrijednost paneuropskog burzovnog indeksa STOXX 600 s 500 na 530. Naravno, u ovoj će priči vrlo važno biti kako će se odvijati trgovinski pregovori. Trumpova 90-dnevna odgoda carina istječe 8. srpnja, ali zasad nema izvješća da je Europa (uz izuzetak Velike Britanije) uspjela pronaći zajednički jezik sa SAD-om. Europski burzovni indeksi u proteklom su tjednu izgubili oko jedan posto vrijednosti.
