Moglo bi se to zaključiti iz onoga što se dogodilo na financijskim tržištima u prvom tjednu godine, kada je tržišna vrijednost burze porasla za 1,8 trilijuna dolara.
Tržišni sudionici jasno gledaju na sve probleme mnogo pozitivnije nego u prosincu. Smatraju da kamate više neće ići znatno više, da će se inflacija umiriti i da recesija neće biti jako oštra. Svijet bi to možda čak i izbjegao - Goldman Sachs je iznenađujuće napisao da više ne vidi rizik od recesije u eurozoni nakon što su cijene prirodnog plina oštro pale (na najnižu razinu od početka rata u Ukrajini), a Kina jednostavno odustala od politike strogih kovid ograničenja. Ove godine, prema Goldmanovim ekonomistima, očekuje se rast BDP-a u eurozoni od 0,6 posto (prethodna prognoza: pad od 0,1 posto). Europska središnja banka pozvana je da podigne pasivnu kamatnu stopu za pola postotnog boda na sastancima u veljači i ožujku te na kraju ciklusa za četvrtinu postotnog boda na sastanku u svibnju, čime bi se kamatna stopa spustila na vrhunac od 3,25 posto.
Za burze će još važnije biti kakvi će biti idući potezi američke središnje banke, koja je prošle godine kamatu dizala sedam puta (od čega četiri puta za čak 0,75 postotnih bodova). Federalne rezerve bi na sastanku u veljači trebale povećati kamatne stope za samo 0,25 postotnih bodova, na 4,50 posto. U utorak su ulagači sa zanimanjem čekali čuti što će guverner Feda Jerome Powell reći na forumu švedske središnje banke. Na sreću, nije dodatno uznemirio tržišta, iako je opet naglasio da će biti potrebne daljnje nepopularne mjere za stabilizaciju cijena. Već u četvrtak u prvom planu bit će objava prosinačkog indeksa potrošačkih cijena u SAD-u. Nakon što je godišnja inflacija u studenom iznosila 7,1 posto, očekuje se njezin daljnji pad na 6,5 posto. Stanovništvo također vjeruje da će Fed uspješno ukrotiti inflaciju, pri čemu su se inflacijska očekivanja smanjila za 0,2 postotna boda na 5,0 posto, što je najniže od srpnja 2021., prema posljednjim podacima.
Već prošli tjedan ulagače su razveselili najnoviji podaci s tržišta rada koji pokazuju vrlo umjeren rast plaća. Razvijena tržišta dionica tako su prilično optimistično ušla u 2023. godinu, pri čemu je tržišna vrijednost svjetskih burzi prošli tjedan porasla za 1,8 trilijuna dolara. Rast se nastavlja ovaj tjedan. Optimizam se u ponedjeljak u New Yorku bilježio uglavnom u trgovanju dionicama tehnoloških kompanija. Dionice Applea, Alphabeta i Microsofta ojačale su više od dva posto, a Amazona više od tri posto nakon što je Jefferies procijenio da će troškovni pritisci popustiti u drugoj polovici godine. Tehnološki sektor bio je najgore pogođen prošle godine (Nasdaq: -34 posto), a mišljenja su podijeljena oko toga jesu li ove dionice sada zrele za kupnju. Vrijedi pričekati još barem dva-tri tjedna da ove tvrtke objave rezultate poslovanja u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju i prije svega objave što očekuju u ovoj godini.
Da su kretanja na Wall Streetu bila pozitivna u prvih pet trgovinskih dana u godini (na kraju trgovanja u ponedjeljak indeks S&P 500 bio je 1,1 posto viši nego kad je ušao u 2023.) dobar je signal. Naime, u čak 83 posto slučajeva spomenuti indeks godinu je završio u zelenoj zoni, ako je već nakon prvih pet dana bio u plusu, s prosječnim rastom od 14 posto. Dobre vijesti stižu i s tržišta obveznica, koje je prošle godine pretrpjelo najveći udar u povijesti. Sada se prilično dobro oporavljaju, američke državne obveznice nisu imale tako ohrabrujući početak godine od 2001. godine. Plemeniti metali (cijene zlata dosegnule su u ponedjeljak najvišu razinu u osam mjeseci od 1881 dolara za uncu) i kriptovalute (bitcoin u utorak 17 500 dolara, najviše od sredine prosinca) također su u porastu. Cijene nafte Brent kretale su se iznad 80 dolara nakon što je Kina otvorila svoje granice. Sljedeći test za tržišta nafte bit će objava inflacije u SAD-u za prosinac u četvrtak.
