Uz inflaciju na najvišoj razini u 40 godina i nemilosrdnu američku središnju banku u podizanju kamatnih stopa, ulagači koji su razmaženi izrazito ekspanzivnom monetarnom politikom od 2008. sve su više uplašeni. Dow Jones (29.134 boda) posljednji je od tri glavna njujorška burzovna indeksa u ponedjeljak ušao u medvjeđe područje, budući da je već više od 20 posto udaljen od rekorda iz siječnja.
U utorak je u početku zavladalo određeno olakšanje, kada je Charles Evans iz čikaškog Feda izrazio zabrinutost da središnja banka možda prebrzo podiže kamatne stope (potpomognuto iznenađujućim porastom povjerenja američkih potrošača, prema anketi Conference Boarda), ali u poslijepodnevnim satima indeksi su ponovno zaronili u crvenu zonu, a opet se nije moglo očekivati da će utorak, kao često posljednjih godina ("Turnaround Tuesday"), donijeti preokret i rast tečajeva.
Prošlog su tjedna indeksi u New Yorku pali drugi tjedan zaredom za dobrih četiri posto, nakon što je malobrojne optimiste koji su se nadali mekom prizemljenju američkog gospodarstva ohladio guverner Feda Jerome Powell, spreman u borbu za smanjenje inflacije žrtvovati ekonomski rast čak i na duže razdoblje.
Kao što je poznato, Federalne rezerve su na sjednici u rujnu povisile kamatne stope po peti put ove godine (za 75 baznih bodova treći put zaredom), pa je stopa Fed fondova, po kojoj banke preko noći posuđuju novac, već u rasponu od 3,00 do 3,25 posto. Zbog toga dolar nastavlja dobivati na vrijednosti, nakon što je ove godine ojačao za 20 posto u odnosu na najvažnije svjetske valute.
Konkretno, funta je dramatično pala u ponedjeljak, u azijskom dijelu trgovanja (kao i neke kriptovalute) za 4,9 posto (na rekordno niskih 1,0327 dolara za funtu), nakon što je već u petak imala gotovo isto toliko gubitaka nakon planova ministra financija za veliko smanjenje poreza i novo zaduživanje.
Uspon američke valute mogao bi donijeti brojne probleme. Broj špekulanata koji imaju otvorene duge pozicije u dolaru raste, prema nekim podacima, čak i rekordno, a to bi moglo, uz pravi okidač (osobito pri prvim znakovima da američka inflacija stvarno usporava), brzo dovesti do preokreta trenda, kao što je to već bilo 2015. i 2009., kada je nakon razdoblja od 20-postotnog rasta američkog zelenog uslijedio pad od oko sedam posto u dva mjeseca.
U Morgan Stanleyu upozoravaju da iznimno jačanje dolara stvara neodrživu situaciju koja bi mogla potaknuti financijsku krizu, gurnuvši njujorški indeks S&P 500 u područje između 3.000 i 3.400 bodova do sljedeće godine (trenutno, ovaj indeks, što uključuje dionice 500 američkih korporacija, vrijedi nešto više od 3600 bodova).
Prinos na desetogodišnju američku obveznicu iznosi gotovo četiri posto, što je najviše od 2010. godine, dok je traženi prinos na dvogodišnju obveznicu početkom tjedna dosegnuo 15-godišnji vrhunac od 4,35 posto. Ovo predstavlja vrlo atraktivnu alternativu plemenitim metalima, koji su se nekoć smatrali sigurnim utočištem, no ove je godine, primjerice, zlato izgubilo 200 dolara unatoč visokoj inflaciji i brojnim globalnim potresima (trenutna cijena je 1630 dolara za 31,1 gramsku uncu, što je blizu najnižih vrijednosti u posljednje dvije i pol godine) ili nešto više od deset posto.