Dow Jones je pao za 725 bodova, ili 2,1 posto, najviše u devet mjeseci, a primjetan je bio i prelazak investitora na obveznice.
Prinos na 10-godišnju američku obveznicu stoga je pao na najnižu razinu od veljače (u utorak ispod 1,15 posto). No onda je uslijedio preokret, a dionice visoko vrednovanih tehnoloških tvrtki jačale su, gurajući indekse S&P 500 i Nasdaq na rekordne razine, dijelom i zbog ohrabrujućih najava tromjesečnih rezultata američkih korporacija. Očekuje se da će se povećati za 78 posto (između travnja i lipnja) u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je mnogo više od prognoze na početku tromjesečja (54 posto) ili početkom srpnja (65 posto).
U novom će tjednu više od trećine tvrtki uključenih u indeks S&P objaviti poslovne rezultate, među njima i divovi poput Applea, Microsofta, Amazona i Alphabeta. Očekivanja su očito velika, udjeli tih tvrtki porasli su u srpnju 5 do 7 posto, dok je S&P porastao samo 1,6 posto. Ulagači će također posvetiti veliku pozornost sastanku američke Federalne rezerve i svim svježim nagovještajima kako će Fed regulirati monetarnu politiku u budućnosti. Za sada Fed još uvijek mirno prati visoku inflaciju i tvrdi da je tržište rada još uvijek daleko od normalnog, pa se čini da se ne žuri s pooštravanjem monetarne politike.
Očekivano, Europska središnja banka ostavila je na sastanku u četvrtak kamatne stope na nuli, a također je održala sve programe otkupa obveznica u ukupnom iznosu od 80 milijardi eura mjesečno.
Očekuje se da će program otkupa pandemijskih obveznica završiti u ožujku sljedeće godine, pod uvjetom da, naravno, koronavirus do tada bude prošlost. Od prošlog ožujka ECB je kupio 1,2 bilijuna eura obveznica, čime je ukupna vrijednost programa otkupa pandemijskih obveznica iznosila nevjerojatnih 1,85 bilijuna eura. No, u ožujku 2022. ultralabava monetarna politika još uvijek neće biti gotova, jer će ECB i dalje kupovati vrijednosne papire APP-a (Program kupnje imovine), koji su provodili prije epidemije. Dugoročno gledano, to nije održivo.
Drugim riječima, kada se obveznice u Frankfurtu više ne budu kupovale intenzivno kao sada, počet će rasti prinosi na obveznice rizičnih i prezaduženih zemalja, a to bi moglo dovesti do novih kriza (sjetite se Grčke prije nešto više od deset godina).
