Ove su godine tečajevi europskih banaka doista osjetno porasli, no sada su krenuli prema dolje, što je također posljedica namjera vlade da dodatno oporezuje banke.
Ostavimo ovaj put po stra američki bankarski sektor, koji je posebno proljetos imao konkretnih problema s propašću nekih srednjih banaka, a dionički indeks banaka (KBW Nasdaq Bank Index) od početka godine izgubio je 19 posto. U međuvremenu, europske banke plove s dobrim vjetrom koji im je u leđa poslala Europska središnja banka, koja je podigla pasivnu kamatu na 3,75 posto. Ovo je potpuno drugačija situacija nego prije godinu i pol, kada je pasivna kamata bila negativna.
Ukratko: banke sada mogu svoj višak likvidnosti "parkirati" uz lijepu kamatu kod ECB-a, a s druge strane ne moraju štediše razmaziti konkretnim kamatama na depozite. U Sloveniji je to bilo sasvim očito, a NLB je tek u rujnu ponudila barem približno solidne kamate na dugoročno oročene depozite.
Indeks dionica europskih banaka Stoxx od početka godine ojačao je 18 posto, što je znatno više od elitnog indeksa Stoxx 600 (+7,5%), no prognoza za ostatak godine više nije obećavajuća. Gospodarstvo se hladi, a s njim i tržište nekretnina, što će mnoge prezadužene investitore staviti u dodatne probleme. Sve je veći i broj tvrtki koje više ne mogu podmirivati svoje obveze.
U Njemačkoj je u srpnju broj zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka porastao za gotovo 24 posto u odnosu na prošlogodišnji srpanj. Dionice njemačke banke Commerzbank jučer su pale za šest posto (na 9,63 eura) i bile najveći gubitnici unutar elitnog indeksa DAX. Britanska banka Barclays snizila je ciljnu vrijednost dionica Commerzbanke (s 12,50 na 10,80 eura), napisali su da će iduće godine, kada ECB-ove kamate više neće rasti, kamatna marža biti pod pritiskom. Znakovito je da Commerzbanka kotira samo na pola knjigovodstvene vrijednosti, dok je kod američkog JPMorgana taj omjer 1,5.
