Stiže energetska kriza, Vlada još ne otkriva plan

Još uvijek ni traga planu mjera za tešku energetsku jesen i zimu, no na njemu se aktivno radi u suradnji s vladinim energetskim ustanovama.

Dražen Jakšić s Energetskog instituta Hrvoje Požar ističe: “Mi na neki način pomažemo kao ustanova u vlasništvu RH i pomažemo Ministarstvu da osmisli te mjere pa ne bih htio sada unaprijed navoditi kakve će one biti, ali u svakom slučaju ono što najviše možemo svi kao društvo i građani poduzeti da u što većoj mjeri štedimo električnu i toplinsku energiju i sve druge oblike energije kako bi lakše prebrodili predstojeće razdoblje.”

Vlada navodno čeka mig iz Europske komisije, piše N1 televizija. Priprema se za tzv. “uzbunu na razini Europske unije”. Tim činom sve usvojene Smjernice za uštedu energije, koje su sada na dobrovoljnoj bazi, postale bi obvezne za sve države članice.

Smjernicama se, uz ostalo, predlaže grijanje prostorija na najviše 21 stupanj, hlađenje na 25 stupnjeva, veća uporaba LED rasvjete i javnog prijevoza te jeftinije tarife struje.

Predviđa se i smanjenje potrošnje plina za 15 posto u razdoblju od 1. kolovoza ove godine do 31. ožujka 2023. Još ranije je Vlada Komisiji poslala detaljni plan i za moguću redukciju struje.

“One se zapravo provode prema Planu pripravnosti na rizike koji je izrađen od strane operatora prijenosnog i distribucijskog sustava, on je trenutno na odobrenju Europske komisije i on će zapravo definirati detaljnije kako bi eventualne redukcije išle”, rekao je Jakšić.

Vlada u listopadu očekuje odgovor, a na razini Europske unije planira se i što u slučaju nestašice plina.

Ministarstvo gospodarstva oglasilo se o opskrbi plinom: “Republika Hrvatska treba, kao i sve druge države članice Europske unije, do 31. listopada 2022. ažurirati Plan intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske te ga dostaviti Europskoj komisiji. Također, potrebno je prikazati mehanizme suradnje sa susjednim državama članicama u uvjetima nedostatka plina, a kao pomoć zaštićenim kupcima.”

Ako aktualne dobrovoljne smjernice postanu obvezne, velik teret mogućih ušteda past će na lokalne jedinice. No i one imaju očekivanja od Vlade.

“Jer u konačnici sva ta poskupljenja dođu na naplatu građanima na ovaj ili na onaj način. I ono što bi trebalo napraviti je s Vladom razgovarati da vidimo kako Vlada može pomoći jer se vrlo lako može dogoditi da proračuni lokalnih sredina budu toliko prenapregnuti da više ne možete ulagati ni u vrtiće ni u škole ni u infrastrukturu zbog ovih velikih povećanja”, rekao je gradonačelnik Splita Ivica Puljak.

Javne zgrade, ministarstva, općine, lokalna rasvjeta – prvi su u redu za obveznu štednju energije. A računi gradskih ustanova i javnih tijela već sada su izuzetno visoki.

Marko Jelić, šibensko-kninski župan, otkriva: “Stvari vezane uz domove za starije i nemoćne također s nekakvih pola milijuna su narasle na milijun i sedamsto tisuća tako da su to enormna povećanja koje naš proračun, a ni korisnici koji se nalaze unutra jednostavno nećemo moći izdržati jer ako ne bude intervencija Vlade, čini mi se da ćemo imati ogromne poteškoće čim nastupi zima.”

Neki gradovi već rade na uštedama. Mnogi najavljuju i kupnju LED rasvjete, ali to neće biti dovoljno.

Glasnogovornica Grada Zagreba Dinka Živalj ističe: “Naravno, ako dođe do ovog najavljenog velikog povećanja energenata, Grad će također morati razmisliti o nekakvim mjerama i eventualno razmotriti moguća poskupljenja svojih usluga osim ako Vlada ne donese mjere kojima će ublažiti ta eventualna poskupljenja.”

Ove potencijalne mjere tek su početak. One prave gdje Vlada treba odriješiti kesu – tek treba osmisliti. Subvencije za građane i poduzetnike u trenutku kad – novaca nema.