S&P: Crna Gora prebrodila energetsku krizu zahvaljujući domaćoj proizvodnji el. energije

S&P, koja je nedavno potvrdila kreditni rejting Crne Gore ‘B/B’ i zadržala stabilne izglede, saopštila je da očekuje da će energetski sektor igrati važnu ulogu u pokretanju ekonomskog rasta u srednjem roku, zahvaljujući značajnom potencijalu koji država ima za proizvodnju energije sunca i vjetra.

Vijesti imaju uvid u taj izvještaj u kome piše da se kreditni rejting može podići, ako bude brže konsolidacije budžeta.

“Ovaj energetski portfelj – hidroelektrane (40 odsto), ugalj (40 odsto) i vjetroelektrane (20 odsto), je pomogao da se zemlja izoluje od panevropskih problema sa snabdijevanjem prirodnim gasom koji su se pokazali kao prepreka za druge zemlje”, navodi se u izvještaju.

Ocijenjeno je i da se turizam, koji je okosnica crnogorske ekonomije, održao uprkos sukobu Rusije i Ukrajine.

Agencija očekuje da će crnogorska ekonomija u ovoj godini rasti po stopi od 3,2 odsto, za razliku od prošlogodišnjih 6,1 odsto.

“Rast će ostati pretežno podržan privatnom potrošnjom i investicijama, ali i ključnim turističkim sektorom. Dok privreda još u velikoj mjeri zavisi od turizma i stranih direktnih investicija (SDI), u toku su inicijative za povećanje SDI u oblastima kao što su proizvodnja energije sunca i vjetra. Crnogorska ekonomija nastavlja da privlači visoke nivoe SDI. Vlasti preduzimaju napore da se one povećaju u drugim sektorima, posebno onima koji se odnose na tranziciju energije, kao što je proizvodnja solarne energije i energije vjetra. Očekujemo da će nivoi ovih investicija ostati na oko deset odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) godišnje”, navedeno je u izvještaju.

U S&P-u su konstatovali da će i dalje visok nivo inflacije vjerovatno dovesti do odlaganja nekih investicija. U decembru prošle godine stopa inflacije u Crnoj Gori dostigla je vrhunac od 17,15 odsto, podstaknuta, kako navodi S&P, skokovima u hrani i cijeni energije.

“Međutim, do jula, inflacija se značajno ublažila, pala na 6,9 odsto zbog baznih efekata i nižih cijena robe. S obzirom na ublažavanje globalnih cijena roba i pooštravanje uslova kreditiranja, očekujemo da će inflacija nastaviti da usporava i u prosjeku iznosi oko 8,5 odsto u ovoj godini”, navodi se u izvještaju.

Povećani državni dug Crne Gore i oslanjanje na spoljno finansiranje ostaju ključni rizici, a Agencija očekuje da će se deficit budžeta smanjiti na 3,2 odsto BDP-a u ovoj godini sa 5,2 odsto BDP-a u prošloj godini, zahvaljujući snažnom rastu prihoda.

Procjena je da će budžetski deficit ostati na oko 3,7 odsto BDP-a do 2026. godine, a dug države na oko 62 odsto u 2025. godini.

Agencija ukazuje na to da 2025. na naplatu dolazi pola milijarde euroobveznica, te da se crnogorskim euroobveznicama, koje dospijevaju 2027. godine, trguje po približnom prinosu do dospijeća od sedam odsto. Zbog ovoga, kako se navodi u izvještaju, eskalirajući rashodi za kamate će u prosjeku biti oko šest odsto državnih prihoda do 2026. godine.

“Naša prognoza duga ne obuhvata eventualne preuzete dugove za dalje dionice auto-puta Bar – Boljare”, konstatovano je u dokumentu.