RS mora Sloveniji platiti 67 milijuna eura na ime duga za struju

Usred teške financijske krize u Republici Srpskoj, najave blokada stranih investicija i novca iz EU fondova, kao hladan tuš stigla je presuda Arbitražnog vijeća u Beogradu kako se Slovencima mora isplatiti 67 milijuna eura duga za neisporučenu električnu energiju. Odluka je pravomoćna, a entitetska vlast ima rok od 30 dana da isplati novac.

Nadležni ministar Petar Đokić, uvjerava: „Mi možemo izvršiti ovu odluku. Termoelektrana Ugljevik će to platiti. Naravno da će to za nju biti teret, ali u svakom slučaju treba imati u vidu kako je ova obaveza nastala u periodu postojanja SFRJ, u vrijeme kad je postojao samoupravni sporazum o udruživanju rada i sredstava na razini tadašnje države“.

Doduše Đokić ne otkriva na koji način će biti pronađena sredstva za isplatu, s obzirom na sve obaveze i dugove koje Rudnik i termoelektrane (RiTE) Ugljevik ima prema njegovih 1700 zaposlenih.

U nekadašnjoj Jugoslaviji je bilo uobičajeno da imućnije republike - Slovenija i Hrvatska u BiH gdje je i ugljen, pomažu gradnju termoelektrana. A taj dug Slovenija nije zaboravila.Foto: Kemal Softic/AP Photo/picture alliance

Zbog toga sindikat traži hitnu reakciju Vlade RS kao predstavnika većinskog vlasnika neka se i ona uključi u rješavanje ovog pitanja: „Sindikalna organizacija RiTE Ugljevik traži od uprave da sa velikim oprezom pristupi rješavanju ovog pitanja, da se osigura servisiranje novonastalih obaveza na način da radnička prava, opstanak i dalji razvoj našeg poduzeća ne budu dovedeni u pitanje“, čuje se iz sindikata.

Parnica je počela prije gotovo deset godina kada je Elektrogospodarstvo Slovenije, između ostalih tužilo i Bosnu i Hercegovinu, kao i tvrtku rudnika i termoelektrane „Ugljevik“ za neisporučenu električnu energiju u razdoblju od 1995. godine, a sad je presuda postala punovažna i to uz zatezne kamatama.

Slovenska tvrtka je isprva tražila 1,4 milijardi maraka povrata sredstava koje je uložila u izgradnju RiTE „Ugljevik". Omjer ulaganja tada je bio: dvije trećine Elektroprivreda BiH i jedna trećina Elektroprivreda Slovenije. Tada je bila dogovorena i izgradnja bloka Ugljevik 2, ali je cijeli posao obustavljen početkom rata 1992. godine.

Sud u Beogradu je odbio tužbu jer je smatrao odštetu pretjeranom i nakon toga je Slovenija je smanjila zahtjev za odštetom s 240 na 123 milijuna eura, ali tuženom je i to bilo previše: RiTE Ugljevik je u svom očitovanju ustvrdio kako je tužba „neosnovana“, ali ako Arbitražno vijeće ipak odluči o ovome dalje raspravljati, kako odšteta ne može biti veća od 19,7 milijuna eura.

Ipak, sud je dakle donio odluku „negdje po sredini“: „Nalaže se tuženom, Mješoviti holding Elektroprivreda Republike Srpske, zavisno poduzeće Rudnik i termoelektrane Ugljevik, a na ime nadoknade štete plati u roku od 30 dana Elektrogospodarstvu Slovenije iznos od 67 milijuna eura, uključujući i zateznu kamatu“, piše u odluci protiv koje više nema pravnog lijeka. No isto tako se i odbija zahtjev Slovenaca ustrajati u ostatku iznosa za kojeg oni tvrde da im se duguje.

Iz RiTE Ugljevik tvrde kako se radnici ne trebaju brinuti i kako se stvara pogrešna slika jer će termoelektrana taj dug podmiriti isporukom električne energije: „Nije to takva katastrofa kako se piše, nije to nikakav kraj Ugljevika. Zbog dvije hiljade ljudi koji su zaposleni u tom poduzeću treba reći kako se ne poklanja jedna trećina energije, nego se prodaje Slovencima jedna trećina energije. Mi smo samo obavezni to poštivati jer je takva arbitražna presuda“, kaže izvršni direktor RiTE Ugljevik, Milutin Tasovac.

Slovenci su iz tužbenog zahtjeva pred sudom u Beogradu izbacili dio koji se odnosi na prijeratna ulaganja i tražili novac samo za neisporučenu električnu energiju. Skupština akcionara RiTE Ugljevik je još prošle godine usvojila informaciju u kojoj se traže pregovori sa Slovencima jer se očekuje još tužbenih zahtjeva.

„Zaključak je da se pokrene postupak pregovora s EGS i Holdingom slovenskih elektrana, a s ciljem razmatranja pitanja u vezi implementacije Samoupravnog sporazuma o udruživanju rada i sredstava radi zajedničke izgradnje i korištenja TE Ugljevik drugi blok, a u vezi primjene sporazuma za naredni period, odnosno period koji neće biti obuhvaćen predmetnim arbitražnim postupkom“, navedeno je u informaciji.

Na tome je ostalo, a sad predstoji još veći problem: pored ovog postupka u Beogradu, Slovenci paralelno vode spor pred arbitražom u okviru Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu težak 800 milijuna maraka. Taj postupak je zamrznut prije nekoliko godina do okončanja procesa u Beogradu, tako da se sada može očekivati njegovo aktiviranje. To bi bio dodatni udar na RiTE „Ugljevik“, Elektroprivredu, ali i cijelu Republiku Srpsku.

Obrazloženje vlade u Banja Luci kako je Republika Srpska „dobro prošla“ u ovoj tužbi, zastupnik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini RS Nebojša Vukanović smatra sramotnim: „Vi to predstavljate kao da smo mi razbili Sloveniju. Umjesto 600 milijuna, izgubili smo samo 130. Nemam što reći nego; svaka vam čast. Vi ste ih maltene rasturili“, ironičan je bio Vukanović, pitajući tko će odgovarati što nije bilo primjerenog odgovora Slovencima i zašto se pravodobno nije pripremilo za ova slučaj.

Nezavisna revizorska kuća je u izvješću o radu RiTE Ugljevik iz 2011. godine tek konstatirala kako postoji tužbeni zahtjev iz Slovenije, ali je ta informacija otkrivena tek godinu dana kasnije. Sličan odnos nadležnih u ovom slučaju se produžio i u sljedećim godinama. Urednik portala Capital, Siniša Vukelić smatra kako bi ova presuda mogla ugroziti nezavisnost u elektroenergetskom sektoru koju je RS do sada imala: "130 milijuna maraka nije mala stvar za bilo koga, posebno za nas. Još moramo isporučivati struju određenom kupcu tako da možemo doći u situaciju gdje ćemo morati uvoziti struju i od sustava koji je bio jedini izvoznik, postati uvoznici", strahuje Vukelić.

Takozvanim „samoupravnim sporazumom o udruživanja rada i sredstava“ iz 1981. godine tadašnja Elektroprivreda BiH i elektroprivredno poduzeće Slovenije dogovorili su zajedničku izgradnju i zajedničko korištenje termoelektrane Ugljevik, instalirane snage 300 MW. Neposredno pred raspad SFRJ, 1989. godine zaključen je i drugi sporazum, sad za proširenje i izgradnju termoelektrane Ugljevik 2. Iz TE Ugljevika se doista slala Sloveniji trećina električne energije od njenog puštanja u pogon 1985. pa sve do ratnog rujna 1991.