Rast cijena energenata zbog Bliskog istoka? Evo što kažu analitičari

Situacija je početkom ove godine dodatno eskalirala napadima hutista iz Jemena na tankere s naftom i robom u Crvenom moru, koje je žila kucavica globalnog transporta morem.

Nova epizoda eskalacije bliskoistočne krize dogodila se ove nedjelje kada su u noćnom napadu dronovima na američku vojnu bazu u Jordanu ubijena trojica američkih vojnika, a tridesetak ih je ranjeno. Svijet sada grozničavo čeka odgovor SAD-a, ponajprije zbog sumnje da iza napada stoji Iran.

Zbog svega toga, u svijetu i kod nas strepi se oko cijena energenata. U Hrvatskoj, konkretno, eurodizel sutra poskupljuje za pet centi po litri, a eurosuper i plavi dizel za četiri centa.

Pitanje koje se logički i laički nameće glasi: Čeka li nas divljanje cijena goriva i prirodnog plina? No, dvojica domaćih energetskih stručnjaka kažu da unatoč svemu ne treba dizati paniku.

“Treba umiriti građane. Ako kriza na Bliskom istoku ostane u postojećim okvirima, ne bi se trebalo dogoditi ništa dramatično, barem što se tiče cijene nafte i naftnih derivata. S prirodnim plinom situacija je složenija i teže je predviđati kretanje njegove cijene”, rekao je za N1 televiziju energetski analitičar Igor Grozdanić.

Sutrašnje poskupljenje goriva u Hrvatskoj, kaže, ima veze s krizom na Bliskom istoku.

“To je efekt te krize, ali neki način napuhan. Iako mnogi teoretičari zavjera tvrde da će ondje doći do svjetskog rata, to se neće dogoditi. Posebno na zbog nafte i plina”, dodaje Grozdanić.

Neizravan utjecaj na cijene u Hrvatskoj
I energetski stručnjak Igor Dekanić tvrdi da destabilizacija na Bliskom istoku utječe na porast cijena sirove nafte koje onda utječu i na porast cijena naftnih derivata u svim zemljama pa tako i u Hrvatskoj. No i Dekanić naglašava da je ta veza neizravna.

“Teško je reći da je sutrašnje povećanje cijena naftnih derivata u Hrvatskoj izravna posljedica krize na Bliskom istoku. Neizravna jest jer se cijene nafte formiraju na bazi prosječnih cijena mediteranskog tržišta tijekom proteklih mjesec dana, ne na temelju dnevnih cijena na svjetskim burzama. Svaki poremećaj rezultira nekim skokom, ali zbog burzovnog mehanizma – cijena nafte i plina posljednjih se 20 godina formira na burzama – uvijek imamo dvostranu reakciju. U prvi čas dogodi se skok, a onda sutradan pad cijena. Burza ima svoju dinamiku koja je drugačija od geopolitčke dinamike”, kaže Dekanić.

Iako se sadašnja poskupljenja čine velikima – nafta tipa brent je sa 75 dolara prije mjesec dana sada porasla na 82 dolara po barelu – Dekanić podsjeća da je u vrijeme Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama 2015. godine ona bila čak iznad 120 dolara po barelu.

“Burzovno trgovanje energentima, koliko god nosilo svoje rizike, ipak čuva kupce od velikih poskupljenja u slučaju nenadanih geopolitičkih poremećaja. Usto se i sve zemlje štite od tih poremećaja stvaranjem strateških zaliha nafte i plina. Ti su mehanizmi uspostavljeni upravo da bi spriječili velike skokove cijena kao prije 50 godina kada je, u vrijeme rata Izraela i arapskih zemalja, nafta poskupjela ne četiri posto, nego četiri puta! I zadržala se na toj razini još 10 godina”, objasnio je Dekanić za N1.

Grozdanić najvažnijim drži to što opskrba naftom i naftnim derivatima ipak funkcionira.

“Cijene ne bi trebale poskočiti ako kriza ne Bliskom istoku ne eskalira. To znači da će tako biti ako se Iran ne umiješa i ako Izrael ne krene na Libanon. Cijene bi u tom slučaju trebale biti u okvirima u kojima su bile prošle godine. Što se tiče njihovog povećanja u Hrvatskoj, na Vladi je da vidi kako će to regulirati. Osobno vjerujem da će se naći način da cijene nafnih derivata ne divljaju u sljedećih mjesec dana”, napominje.

I Dekanić ne vidi razloga za divljanje cijena energenata, osim ako situacija na Bliskom istoku dramatično ne eskalira.

“Ovo što se sada tamo događa još uvijek ne utječe dramatično jer nemamo rat velikih igrača. Kada bi došlo do izravnog vojnog sukoba SAD-a i Irana, onda bi to bila druga priča. No i tada bi Iran vjerojatno preusmjerio svoju naftu u Kinu i Indiju pa bi burze opet odigrale svoju ulogu i nakon nekog vremena došlo bi do stabilizacije cijena”, kazao je Dekanić.