Hrvatska se u prosincu četiri dana napajala iz obnovljivih izvora

Iz udruge Obnovljivi izvori energije Hrvatske ISTIČU podatak da se u prosincu 2023. Hrvatska čak 4 dana u potpunosti napajala električnom energijom iz obnovljivih izvora te da su OIE (bez hidroelektrana) ostvarili udio u ukupno raspoloživoj energiji od 19,5%. U Izvješću možete također pronaći najnovije informacije o instaliranim kapacitetima solarnih i vjetroelektrana za 2023. godinu

Izgradnja sunčanih elektrana tijekom 2023. godine najviše je obilježila razvoj novih proizvodnih kapaciteta. U pogon elektroenergetskog sustava ušlo je novih 238,7 MW što je najviše od svih tehnologija u elektroenergetskom sustavu pa smo 1. siječnja 2024. godine u pogonu imali 462,5 MW instalirane snage sunčanih elektrana.

Dominantnu ulogu u proizvodnji električne energije u prosincu 2023. godine imale su hidroelektrane, a zbog više temperature zraka za 2,2 °C u odnosu na dosadašnju prosječnu, potrošnja električne energije za grijanje bila je manja 52 GWh u odnosu na potrošnju prethodnih godina u mjesecu prosincu. Isto tako u prosincu je vidljiva velika promjenjivost dnevne potrošnje za radne dane i u dane blagdana.

Svjesni interesa koji postoji za poznavanje evolucije potrošnje i proizvodnje električne energije, posebno obnovljive energije, u Hrvatskoj i Europi, o važnosti ovih tehnologija u mjerama protiv klimatskih promjena i pojačavajući svoju predanost da budemo aktualni za statističke podatke u elektroenergetskom sektoru, predstavljamo svaki mjesec izvješće o elektroenergetskim prilikama u hrvatskom elektroenergetskom sustavu.

Hidroelektrane su imale dominantnu ulogu u proizvodnji električne energije (raspoloživoj energiji) u prosincu 2023. uz punjenje akumulacija u iznosu 84 GWh.

TE Plomin imala je smanjenu proizvodnju (35 GWh) tijekom prosinca zbog pogonskih problema, a RHE Velebit je imala veliki rad u crpno-turbinskom pogonu (potrošnja u crpnom pogonu iznosila je 27 GWh).

NE Krško je radila punom snagom, 0,2 % više od nominalne i svi su sigurnosni sustavi bili operabilni, a rijeka Sava se zagrijavala daleko ispod dozvoljenih 3 ºC.

Obnovljivi izvori energije su na dnevnom nivou 4 dana u prosincu u potpunosti podmirivali potrošnju električne energije.

Zbog uravnoteženja satne bilance bilo je potrebno vršiti značajnu razmjenu na interkonekcijama (uvoz je iznosio 95 GWh, a izvoz 148 GWh) električne energije (u saldu izvoz 53 GWh).

Maksimalna tuzemna dnevna potrošnja je iznosila 59.086 MWh (8. prosinca 2023.), a minimalna 41.021 MWh (25. prosinca 2023.).

Maksimalno pokrivanje tuzemne potrošnje na dnevnom nivou od strane OIE (bez velikih HE) je 15. prosinca iznosilo 43,5 % pri čemu je proizvodnja tog dana iznosila 23.832 MWh, od čega vjetroelektrana 20.988 uz prosjek 874,5 MWh/h.

Minimalno pokrivanje tuzemne potrošnje na dnevnom nivou od strane OIE (bez velikih HE) je 19. prosinca iznosilo 6,2 % pri čemu je proizvodnja toga dana iznosila 3.452 MWh, od čega vjetroelektrana 478 MWh, prosjek 19,9 MWh/h.

Tijekom studenog 2023. u probni pogon je ušla VE Bruvno snage 45 MW tako da instalirana snaga svih vjetroelektrana sada iznosi 1.160,15 MW, odnosno odobrena snaga za priključak na mrežu je 1.136,85 MW.

Vjetroelektrane u Hrvatskoj i odobrena snaga priključenja
Ukupna proizvodnja vjetroelektrana u prosincu je iznosila 243.901 MWh. Faktor korištenja snage je bio 28,8% (prosjek za prosinac u razdoblju 2011. do 2022. je 31,8%).

Prosječna satna proizvodnja VE u prosincu je iznosila 327,8 MWh/h, maksimalna satna 969 MWh/h, (maksimalna 15 minutna 983 MW), maksimalni faktor korištenja snage 85,2 % na satnom nivou.

Uz postojeću instaliranu snagu u 2024. godini uz prosječni godišnji faktor snage od 2011. do 2023. godine od 27,3%, očekuje se godišnja proizvodnja vjetroelektrana od 2.726 GWh.