HEP u opasnosti od novog velikog gubitka

"Kako je i vidljivo iz predstavljanja petog paketa mjera Vlade, očekuje se da će, kao i do sada, tako i u idućem razdoblju, do 31. ožujka 2024., donesene mjere utjecati na financijske pokazatelje HEP-a", kažu nam u HEP-u, ne precizirajući kakvi se učinci najnovijeg Vladinog paketa pomoći mogu očekivati na rezultate njihova poslovanja u ovoj godini, piše Jutarnji list.

Podnoseći teret prethodnih Vladinih paketa, podsjetimo, HEP je prošlu godinu završio s gubitkom od 5,7 milijardi kuna nakon što je, primjerice, u 2021. ostvario dobit od milijardu kuna. Budući da je HEP u poslovnom izvješću za 2022., među ostalim, naveo kako cijena primjene Vladine uredbe o cijeni struje za kompaniju iznosi 1,8 milijardi kuna, a gubitak u isporuci toplinske energije 1,3 milijardi kuna jer cijena grijanja nije usklađena s troškovima proizvodnje u HEP-ovim toplanama, jasno je da HEP čekaju novi gubici. Koliki će biti gubici i kako će se "kompenzirati", otvoreno je pitanje, ali ne i jedino u složenoj računici odnosa državne regulacije cijena energije i poslovanja HEP-a.

"U suradnji i uz potporu Vlade kontinuirano poduzimamo sve potrebne mjere u svrhu osiguranja održivosti poslovanja i investicijskog potencijala tvrtke", odgovorili su nam iz HEP-a na pitanje hoće li kompanija morati primiti novu pomoć države zbog ograničavanja cijena struje i plina. Dodaju kako su "spremni u potpunosti provesti onaj dio mjera koji je u nadležnosti HEP-a, a sve u svrhu zaštite standarda svojih kupaca, naših građana i stabilnosti hrvatskoga gospodarstva".

Dok su spomenuti gubici državne elektroprivrede u isporuci struje i toplinske energije u 2022. zbog državne regulacije ukupno iznosili 3,1 milijarde kuna, ukupni gubitak kompanije temeljem ostvarenih prihoda od 25,3 milijardi kuna i rashoda od 32 milijardi kuna iznosio je 6,6 milijardi kuna prije oporezivanja. Ako se koristi podatak o neto gubitku od 5,7 milijardi kuna, nameće se pitanje gdje je nastalo dodatnih 2,6 milijardi kuna "minusa" HEP-a? Odgovori se kriju u tržišnim okolnostima koje opisuje spomenuto izvješće HEP-a.

"U odnosu na prethodnu godinu, enormno su nam se povećale prosječne cijene svih ulaznih elemenata, i to prirodnog plina za proizvodnju električne i toplinske energije za 206 posto, ugljena za 188 posto, emisijskih jedinica CO2 za 103 posto te uvezene električne energije za 219 posto", stoji u izvješću. U slučaju plina, primjerice, prema istome izvoru, u kolovozu prošle godine zabilježen je vrhunac cijena plina na "hubu" Srednje Europe za trgovinu plinom CEGH 3 s porastom od tisuću posto u usporedbi s cijenama u prethodnim desetljećima.

"Tijekom posljednjih deset godina prosječna cijena plina bila je između pet eura za megavatsat i 35 eura za megavatsat. U kolovozu 2022. godine cijene za mjesec unaprijed i dan unaprijed dosegnule su povijesno najvišu razinu od preko 300 eura za megavatsat", upozoraju u izvješću.

Kad je u pitanju električna energija, prosječna cijena bazne električne energije na CROPEX4 spot tržištu u prvom tromjesečju 2022. godine iznosila je 233 eura za megavatsat, a u drugom 213 eura za megavatsat.

"Rekordna razina cijene električne energije zabilježena je u kolovozu od 749 eura za megavatsat, a prosječna cijena za treće tromjesečje bila je 421 euro za megavatsat", podsjećaju u HEP-ovu izvješću.

Iako se državna elektroprivreda u široj javnosti percipira isključivo kao proizvođač struje, HEP je i veliki uvoznik električne energije koji je, zbog loše hidrološke 2022. i pada proizvodnje u hidroelektranama od čak 27,5 posto, lani dodatno pojačao uvoz. Iz vlastitih elektrana i nuklearke u Krškom, naime, HEP je lani na tržište stavio blizu 64 posto potrošene struje u Hrvatskoj, a ostalih 36 posto namireno je najvećim dijelom iz uvoza. Trošak uvoza struje za HEP je lani skočio čak 220 posto te je kompanija 60 posto rashoda u prošloj godini, ili oko 20 milijardi kuna, potrošila za kupnju električne energije od povlaštenih proizvođača iz obnovljivih izvora energije (u manjoj mjeri) i na burzama.