Fugaš: Iduće godine proširenje kapaciteta LNG terminala

Direktor terminala Ivan Fugaš poručuje da ove godine ne očekuje probleme s opskrbom, dok se iduće godine planira povećanje kapaciteta terminala.

Od početka krize na Bliskom istoku, od kraja veljače i početka ožujka, oko 20% svjetske potrošnje LNG-a više ne može dolaziti u svijet, rekao je u središnjem Dnevniku HTV-a Ivan Fugaš, direktor LNG Hrvatska d.o.o. na Krku.

- Europa je tu malo lakše pogođena zato jer je ona prije toga bila na nekih 10% do 12% LNG-a od strane Katara. Tako da mi na terminalu to praktički nismo ni osjetili. Automatski, čim manje LNG-a ide prema svijetu cijena prirodnog plina raste, kazao je Fugaš.

Govoreći o tome kakva je trenutačno situacija u LNG-u u Omišlju, rekao je da ondje postoji godišnji raspored dolaska brodova te da se to poštuje u potpunosti.

- Svi brodovi koji su najavljeni da dolaze, pristigli su na terminal i ispražnjeni su, kazao je.

Proširenje kapaciteta LNG terminala u Omišlju

Očekuje se i proširenje kapaciteta LNG terminala u Omišlju. Fugaš je rekao da projekt povećanja kapaciteta, radi osim LNG-a, također i Plinacro, budući da Plinacro mora izgraditi oko 250 km plinovoda.

- LNG je svoj dio obavio potkraj prošle godine. Trenutačno se čeka završetak izgradnje zadnja dva plinovoda koje Plinacro radi. LNG-ov posao je kraće trajao nego što je bio Plinacrov. Jer Plinacro je s tih 250 km plinovoda u tri godine odradio jako dobar posao. Budući da je najavljeno da će plinovodi biti dovršeni do kraja ove godine, a i kada se iduće godine obave sva testiranja i dobiju sve dozvole - mi očekujemo da ćemo u prvoj polovici sljedeće godine, drugom kvartalu, pustiti dodatnih oko jedne milijarde prostornih metara prirodnog plina na tržište, kazao je.

- Mi ćemo tada biti negdje na 4,3 do 4,5 BCM-a koje ćemo godišnje nuditi tržištu. Razliku od 4,5 do 6,1 BCM-a moramo čuvati zato što smo kritična infrastruktura, pa moramo zbog države omogućti da se u bilo kakvoj kriznoj situaciji preko terminala može nabaviti određena količina plina. Također, ta razlika ostaje radi efikasnog vođenja terminala, jer sam terminal zbog dolaska brodova dosta ovisi o vremenskim prilikama, ali i samog tehničkog rada, čime se čuva ta mogućnost da vi uvijek možete ispuniti svoje ugovorne obveze. Kad bi automatski odmah sve rasprodali, bili bi u velikom problemu u slučaju bilo kakvog nevremena ili tehničkog problema - ne bi mogli reagirati, istaknuo je Fugaš.

Situacija sa zakupom kapaciteta na terminalu

- Mi smo sada na 3,5 BCM-a godišnje. U potpunosti smo zakupljeni do 1. listopada 2037. godine. Od 2037. do 2040. ima nekih 1,5 BCM-a slobodno. No to niti ne očekujemo da će se prodati, rekao je Fugaš.

I Europska unija i Hrvatska traže određenu popunjenost podzemnog skladišta plina. Na zadnjoj sjednici Vlade RH rečeno je da bi taj proces trebalo ubrzati. Na pitanje kakvu bi tu konkretno ulogu trebao imati terminal na Omišlju te hoće li se taj plin koristiti za dodatno punjenje, Fugaš je rekao:

- To će onaj koji taj plin bude nabavljao, određene količine vjerojatno poslati preko terminala. To je normalno, s obzirom da tih 70% svih količina prirodnog plina koje ulaze u transportni sustav ulaze preko terminala. Tako da je i za očekivati da će jedan dio tog plina koji će završiti u skladištu, zapravo ići preko terminala.