Hrvati među najvećim zagovornicima zajedničkog financiranja energetske tranzicije u Europi

Na pitanje koje koristi očekuju od energetske tranzicije, pri čemu je bilo moguće odabrati više odgovora, 85 % ispitanika navelo je manju ovisnost o uvozu nafte i plina, 84 % stabilnije ili niže cijene energije, a 79 % usporavanje klimatskih promjena. To su neki od ključnih nalaza osme ankete o klimi, čije je rezultate danas objavila Europska investicijska banka (EIB). Anketu je provela agencija Ipsos na uzorku od 23 000 ispitanika iz svih 27 država članica EU-a.

Iako su te tri očekivane koristi zastupljene u podjednakom omjeru, njihov se poredak na razini EU-a promijenio u odnosu na 2022. godinu. Naime, prije četiri godine usporavanje klimatskih promjena najčešće se navodilo kao glavna korist u 19 država članica, dok je smanjenje uvoza nafte i plina bilo na prvom mjestu u njih osam, pa tako i u Hrvatskoj. U svim državama članicama većina ispitanika očekuje da će energetska tranzicija pridonijeti usporavanju klimatskih promjena, pri čemu se taj udio kreće od 58 % u Estoniji do 87 % u Mađarskoj.

“Hrvatska ima izniman potencijal za iskorištavanje sunčeve energije, a građani prepoznaju važnost ulaganja u čiste izvore energije za sigurniju i održiviju budućnost”, izjavio je potpredsjednik EIB-a Marko Primorac.

“EIB je predan pružanju potpore Hrvatskoj u njezinoj energetskoj tranziciji kako bi smanjila ovisnost o uvozu nafte i plina te pridonijela jačanju europske otpornosti na energetske krize.”

Zajednički financirana europska energetska tranzicija

Devet od deset Hrvata (92 %) smatra da bi niskougljični izvori energije trebali biti prioritet, što je jedan od najviših postotaka u EU-u (prosjek EU-a iznosi 87 %). Najveću potporu uživa solarna energija (66 %), znatno iznad europskog prosjeka od 52 %, dok je na drugom mjestu energija vjetra (37 %). Na pitanje o prioritetima energetske tranzicije EU-a, gotovo dvije trećine Hrvata (62 %) smatra da bi naglasak trebalo staviti na razvoj konkurentne europske industrije čistih tehnologija, čak i po cijenu sporijeg uvođenja tih tehnologija. To je jedan od najviših udjela u EU-u i iznad europskog prosjeka od 55 %. S druge strane, 30 % ispitanika prednost daje bržem uvođenju čistih tehnologija uz oslanjanje na uvoznu opremu.

U svim državama članicama EU-a većina ipak podupire proizvodnju čistih tehnologija u Europi. Hrvati su izrazito skloni zajedničkom europskom odgovoru na izazove energetske tranzicije. Čak 72 % ispitanika želi bližu suradnju Hrvatske s drugim državama članicama EU-a, u usporedbi sa 68 % na razini EU-a. Isti udio podupire i udruživanje sredstava za financiranje ulaganja u energetsku tranziciju, što je jedan od najviših postotaka u Uniji (prosjek EU-a iznosi 59 %). Tek 22 % ispitanika smatra da bi svaka država trebala sama snositi troškove takvih ulaganja. U svim državama članicama prevladava potpora zajedničkom financiranju.

Sedam od deset Hrvata (71 %) navodi da bi se osjećali ponosnijima što su Europljani kada bi EU ostvario energetsku neovisnost. Taj je udio među najvišima u EU-u i nadmašuje europski prosjek od 62 %.

O čemu se radi?

Hrvati jasno prepoznaju i rizike sporog napretka energetske tranzicije u EU-u. Čak 86 % ispitanika smatra da bi odgađanje tranzicije dugoročno dovelo do viših cijena energije i rasta životnih troškova, u usporedbi sa 79 % na razini EU-a. Istodobno, 82 % Hrvata upozorava na opasnost od veće ovisnosti o uvozu nafte i plina, dok je europski prosjek 78 %. Tijekom posljednjih 12 mjeseci rast cijena plina, goriva, loživog ulja i električne energije smanjio je kupovnu moć 63 % Hrvata. Istodobno, manje je građana nego u prosjeku EU-a bilo prisiljeno smanjiti grijanje ili rezati izdatke za hranu i zdravstvenu skrb. Unatoč tome, više od petine ispitanika navodi kako su se morali zadužiti, zatražiti financijsku pomoć ili odgoditi podmirenje računa za energiju.

EIB-ova anketa o klimi europsko je istraživanje javnog mnijenja koje EIB provodi u suradnji s tvrtkom Ipsos bva. U ovogodišnjem izdanju, osmom po redu, ispitano je 23 000 osoba u dobi od 16 i više godina u svih 27 država članica EU-a, a provedeno je od 3. do 25. kolovoza 2026. Rezultati su ponderirani kako bi bili reprezentativni za stanovništvo svake zemlje.

U Hrvatskoj je ispitano 1000 osoba u dobi od 16 i više godina. U izdanjima iz 2022. i 2026. o očekivanim se koristima pitalo na različite načine: 2022. s gledišta odustajanja od fosilnih goriva, a 2026. s gledišta energetske tranzicije. Stoga su rezultati usporedivi u pogledu toga koja je korist na prvom mjestu u pojedinoj zemlji, ali ne i s obzirom na postotak ispitanika koji su naveli pojedinu korist.