U Akcijskom planu pripremljenom od strane domaćih stručnjaka u koordinaciji gospodarskog-interesnog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, identificirana su područja u Jadranskom moru pogodna za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, a koja bi svojim kapacitetom mogla nadmašiti trenutne kapacitete obnovljivih izvora energije instaliranih na kopnu te dostići instalirane pučinske kapacitete u Europi. Na predstavljanju Akcijskog plana u Zagrebu, domaći i međunarodni stručnjaci raspravljali su o koracima koje je potrebno poduzeti kako bi se iskoristio potencijal obnovljivih izvora energije na moru te razvio odgovarajući zakonodavni okvir.
Studija je identificirala više od 29.000 km² područja raspoloživog za obnovljive izvore energije na moru, uključujući pučinske vjetroelektrane (fiksne i plutajuće) te plutajuće fotonaponske elektrane. Identificirano područje također uključuje i nekoliko područja niskog utjecaja na krajolik i more u sjevernom dijelu Jadranskog mora, gdje bi se mogle instalirati pučinske vjetroelektrane kapaciteta do 25 GW.
Victoria Zinchuk, regionalna direktorica EBRD-a za središnju Europu, izjavila je: „Potencijalni kapacitet od 25 GW iz vjetroelektrana na moru u područjima s niskim utjecajem na krajolik i more mogao bi tijekom sljedećeg desetljeća pretvoriti Hrvatsku u jednog od glavnih europskih proizvođača u sektoru obnovljive energije. Usporedbe radi, ukupni kapacitet pučinskih vjetroelektrana sa fiksnim dnom u Europi iznosi 30 GW. Hrvatska bi stoga trebala što prije iskoristiti ovaj potencijal kako bi srednjoročno, ali i dugoročno pridonijela povećanju energetske sigurnosti Europe. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u izradi ove studije te što su ukazali na postojeći potencijal. Naravno, potrebna je suradnja svih ključnih dionika kako bi se ovaj potencijal realizirao, uključujući daljnje regulatorne reforme, angažman cjelokupne zajednice te značajna financijska ulaganja. EBRD, kao jedan od najvećih ulagača u obnovljive izvore energije u regiji, spreman je pružiti financijsku i savjetodavnu podršku pri daljnjim aktivnostima i time pomoći u realizaciji ovog potencijala.”
Akcijski plan izradili su Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, OIKON – institut za primijenjenu ekologiju te Pokret otoka.
Jedna od preporuka navedenih u studiji je izrada Državnog plana prostornog razvoja morskog područja, koji bi za određivanje morskih područja za razvoj projekata obnovljivih izvora energije obuhvatio i područja slabijeg i srednjeg utjecaja na krajolik i more identificiranih ovim Akcijskim planom, te ih uključio u reviziju Integriranog nacionalnog energetskim i klimatskim planom za Republiku Hrvatsku (NECP), koji je trenutno u izradi. Planom je također preporučena primjena javnih natječaja za područja na kojima bi se razvijali projekti, imenovanje jedinstvene kontaktne točke za tvrtke koje razvijaju projekte obnovljivih izvora energije, provođenje daljnjih tehničkih studija te uključivanje ključnih lokalnih dionika u suradnju. U desetogodišnjim planovima razvoja hrvatske prijenosne mreže potrebno je planirati integraciju projekata obnovljivih izvora energije na moru te u koordinaciji sa susjednim operatorima sustava planirati razvoj mreže i povećanje prijenosnih kapaciteta.
U Akcijskom planu su analizirani i podaci Agencije za ugljikovodike o postojećim koncesijskim poljima za eksploataciju ugljikovodika te o postojećim naftnim i plinskim platformama, kako bi se utvrdile mogućnosti iskorištavanja neoperativnih naftnih i plinskih platformi s potrebnom infrastrukturom. Akcijskim planom su također identificirana i dodatna područja srednjeg utjecaja na krajolik i more sa značajnim dodatnim potencijalom od 32 GW.
Hrvatska, koja se oslanja na uvoz otprilike polovice svojih energetskih potreba, ima za cilj povećati domaću proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije. Prema podacima za 2021. godinu, ukupni instalirani kapaciteti za proizvodnju električne energije iz vjetra i sunca u Hrvatskoj iznose 1,2 GW, no ako se tome još pribroje kapaciteti iz hidroelektrana i drugih izvora energije, ukupni instalirani kapacitet iznosi 4,9 GW. Dok cijena energije trenutno dopušta tržišni pristup – što znači da je električna energija iz obnovljivih izvora energije po tržišnim cijenama u potpunosti konkurentna i da državne subvencije kod aktualnih razina cijena nisu potrebne – ulaganja usporavaju dugotrajni postupci dobivanja svih potrebnih dozvola.
Trenutno instalirani kapaciteti sunčanih elektrana u Hrvatskoj nisu veliki, no tijekom sljedećeg desetljeća u najavi je priprema značajnog broja projekata. Nacrt zakona koji omogućuje kombinirano korištenje zemljišta za proizvodnju električne energije iz sunčanih elektrana i poljoprivrednu proizvodnju mogao bi stvoriti potencijal za izgradnju dodatnih solarnih kapaciteta. Kao dodatak danas objavljenom istraživanju, u nadolazećim mjesecima bit će objavljena još jedna studija financirana od strane EBRD-a, a koja će se baviti potencijalom agro-solarne energije u Hrvatskoj.
EBRD je do sada u Hrvatsku uložio više od 4,4 milijarde eura, od čega je 300 milijuna uloženo samo prošle godine.
