„Zadnjih godina smo u naše bioplinare uložili više od 235 milijuna kuna, što je otprilike 47 milijuna kuna po bioplinari“, navodi Oleg Maksimov, ruski poduzetnik i vlasnik grupacije BIOEN. Tvrtke iz ove grupacije, kao članovi zajednice ponuditelja prošle su godine sa Zagrebačkim holdingom potpisali ugovor za zabrinjavanje razgradivog biootpada iz domaćinstava. Na dvije lokacije, BIOEN može zaprimiti do 72 tisuće tona biootpada koji se u cijelosti koristi za proces proizvodnje električne energije.
Dobivanje električne energije u bioplinarama daje veliki potencijal u vidu efikasnog zbrinjavanja biootpada iz domaćinstava i smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima. BIOEN na godišnjoj razini isporuči oko 48.000 MWh električne energije HEP-u. Bioplin se proizvodi uporabom kukuruzne silaže u najvećem udjelu, oko 80 posto, zatim nusproizvoda s farmi stajnjaka i gnojovke, oko 10 posto te biorazgradivog otpada, također oko 10 posto. Proces proizvodnje naziva se anaerobna digestija, a nusprodukt koji nastaje digestat, organsko je gnojivo visoke kvalitete koje se isporučuje kooperantima koji siju kukuruznu silažu za proizvodnju bioplina.
Na europskoj razini, Njemačka je lider u proizvodnji električne energije iz biomase i uporabe biootpada te čini gotovo polovinu proizvodnje čitave Europe. U Hrvatskoj trenutačno posluje 30 bioplinskih postrojenja, od kojih tek 10-tak posjeduje dozvolu za kombiniranu uporabu silaže i biootpada kao pogonske sirovine. Glavni razlog niže zastupljenosti bioplinskih postrojenja su velika inicijalna ulaganja, ali i tekući troškovi, na primjeru BIOEN-a, troškovi za otkup silaže od poljoprivrednika u posljednje tri godine iznosili su oko 66 milijuna kuna. Uz to, zastupljena je i problematika nedovoljne razine svijesti o odvajanju biootpada, koje je na području Hrvatske započeto tek 2019. godine. S obzirom na to da je za proizvodnju bioplina potreban potpuno čist biootpad, nužan je dodatni angažman od strane osoblja koje ga ručno odvaja. Također, administrativne procedure predstavljaju izazov, zbog često neusklađenih pravilnika i nedorečenih zakonskih akata koji produljuju izdavanje dozvola i suglasnosti.
„Započeli smo ulagati u obnovljive izvore energije na području Hrvatske s ciljem proširenja djelatnosti povezanih sa zelenom energijom i očuvanjem okoliša. Navedeno uključuje saniranje odvojeno prikupljenog biootpada te planiramo izgraditi dvije kompostane za koje smo trenutno u postupku ishođenja građevinske dozvole. Ipak, zbog određenih administrativnih prepreka, pomiču nam se vremenski okviri za ishođenje dozvola što u pitanje dovodi prijavu na EU fondove koji omogućuju sufinanciranje do 75% prihvatljivih troškova projekta izgradnje kompostana koji je vrijedan oko 23 milijuna kuna.“, ističe Maksimov.
Marian Cenger, predsjednik Udruge bioplinara, navodi da njezine članice godišnje prerade 25.000-30.000 tona biorazgradiva otpada, a ukupna je godišnja proizvodnja oko 212,000.000 kubnih metara bioplina, uz oko 1,500.000 kubnih metara organskoga gnojiva, digestata. Cenger ističe da sve hrvatske bioplinare u elektrodistributivni sustav godišnje isporuče oko 400.000 MWh, no radi se o relativno malim količinama s obzirom na potencijale upotrebe biomase i odvojenog prikupljanja biootpada iz kućanstava koje je u Hrvatskoj tek nedavno započeto.
