Žigman otkrio koliku inflaciju očekuje iduće godine

Prema njegovim riječima, inflacija u Hrvatskoj trenutačno iznosi 4,4 posto, mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, dok je na razini eurozone oko četiri posto. Iako očekuje usporavanje rasta cijena, upozorava da će mnogo toga ovisiti o međunarodnim okolnostima.

Cijene energije glavni su razlog ovogodišnje inflacije

Žigman je istaknuo da su geopolitičke napetosti i poskupljenje energenata imali ključnu ulogu u rastu inflacije tijekom ove godine.

Podsjetio je da je prije godinu dana cijena nafte iznosila oko 60 dolara po barelu, dok je prije dva tjedna premašivala 110 dolara.

"U tim okolnostima doista je jako teško održavati inflaciju na niskim stopama koje bismo htjeli, dakle oko dva posto", rekao je Žigman.

Prema njegovim riječima, cijene energije porasle su oko 20 posto. Smatra da bi, bez geopolitičkih šokova i poskupljenja energenata, inflacija bila znatno niža.

"Bez tih geopolitičkih šokova, bez te inflacije energije, mi bismo zapravo imali jednu umjerenu, uobičajenu stopu inflacije između dva i tri posto", objasnio je.

Dodao je da su mjere vlada europskih zemalja i Europske središnje banke pomogle ublažiti rast cijena.

Kolika se inflacija očekuje 2027. godine?

Govoreći o izgledima za sljedeću godinu, Žigman je rekao da očekuje smirivanje inflacije, osobito ako ne bude novih poremećaja na energetskom tržištu.

Jedan od važnih čimbenika bit će cijene usluga, čija je inflacija tijekom ove godine dosezala 7,5 posto. Iako očekuje njihovo usporavanje, upozorio je da se u tom sektoru svake godine pojavljuju dodatni pritisci na rast cijena.

Spomenuo je i cijene hrane, na koje bi mogle utjecati klimatske okolnosti. Ipak, prema njegovim riječima, zasad nema pokazatelja koji bi upućivali na posebno zabrinjavajući rast cijena hrane.

"Inflacija za 2027. bila bi negdje oko tri posto, za sada", rekao je guverner HNB-a.

Naglasio je da je riječ o očekivanju koje ovisi o daljnjem razvoju geopolitičke situacije.

Hoće li rast kamatnih stopa pogoditi građane?

Žigman se osvrnuo i na odluke Europske središnje banke, koja je ove godine dvaput povećavala kamatne stope kako bi odgovorila na inflacijske pritiske.

Prema njegovoj procjeni, ta povećanja zasad nemaju značajan utjecaj na većinu hrvatskih građana.

"Što se tiče naših građana, na njih to značajno ne utječe, prije svega zbog toga što su kamatne stope za građane uglavnom fiksne", objasnio je.

Dodao je da se ni kod poduzeća zasad ne vidi snažnije prelijevanje povećanih kamatnih stopa Europske središnje banke na troškove financiranja.

Razlog je, kaže, visoka likvidnost hrvatskih banaka, koje raspolažu znatnim sredstvima i još uvijek isplaćuju relativno niske kamate na depozite građana.

Zbog toga banke, prema njegovim riječima, imaju prostora za nastavak kreditiranja građana i poduzeća po razmjerno povoljnim uvjetima.

Žigman: Hrvatske javne financije su stabilne

Guverner HNB-a komentirao je i prijedlog državnog proračuna za sljedeću godinu te moguće rizike za hrvatsko gospodarstvo.

Istaknuo je da je važno što se proračunski deficit zadržava na razini od oko tri posto bruto domaćeg proizvoda.

Naglasio je i da je hrvatski javni dug ispod 60 posto BDP-a te da se približava razini od 55 posto, što Hrvatsku svrstava među zemlje eurozone s nižim udjelom javnog duga.

Prema njegovim riječima, stabilne javne financije posebno su važne u razdobljima međunarodne neizvjesnosti.

Objasnio je da država mora imati dovoljno prostora za reagiranje ako se geopolitičke napetosti nastave i ponovno izazovu rast cijena energije.

Takav bi prostor omogućio uvođenje mjera kojima bi se ublažili troškovi energenata i ograničili dodatni inflacijski pritisci.

HNB bilježi usporavanje rasta zaduživanja građana

Žigman je u Dnevniku govorio i o rastu kreditiranja kućanstava. Prema podacima HNB-a, ukupni krediti građanima krajem rujna iznosili su 29,6 milijardi eura, odnosno 11 posto više nego godinu ranije.

Guverner je podsjetio da je HNB sredinom godine pooštrio uvjete zaduživanja kako bi se spriječilo prekomjerno kreditiranje.

Iako su stope rasta kredita i dalje dvoznamenkaste, istaknuo je da se već primjećuje njihovo usporavanje.

Na pitanje kolika bi stopa rasta kreditiranja bila poželjna, nije želio izdvojiti konkretnu brojku. Naglasio je da je najvažnije osigurati održivo zaduživanje kako bi građani mogli uredno otplaćivati kredite čak i u slučaju novih gospodarskih poteškoća.