Plenković predstavio proračun: Kreće izgradnja tisuću priuštivih stanova

"Što se tiče samoga proračuna, još uvijek smo u vremenu globalnih sukoba, energetskih šokova i inflatornih pritisaka, tako da će proračun za 2027. godinu, u tim okvirima, imati rast prihoda od 2 posto, odnosno 37.3 milijardi eura, dok rashodi također rastu za nešto više od 2 posto te će iznositi 41.5 milijarde eura", kazao je premijer.

"Mirovine će nastaviti rasti"

U 2027. godini projicira se rast BDP-a od 2.1 posto, u 2028. godini od 2.2 posto, a u 2029. godini od 2.1 posto, što će, istaknuo je, i dalje biti iznad prosjeka rasta Europske unije i europodručja. Ponovio je i da se iduće godine planira smanjenje stope inflacije na razinu od 2.7 posto, zadržavanje deficita općeg proračuna u okvirima od 2.9 posto BDP-a te smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 55.3 posto.

"Na ovaj način Hrvatska osigurava stabilan makroekonomski okvir i proračunsku ravnotežu unatoč brojnim zahtjevnim i izazovnim okolnostima u kojima se nalazimo i mi, i cijeli svijet, pa i Europa", izjavio je.

Premijer je, između ostalog, istaknuo da je u proračunu za 2027. godinu za mirovinski sustav izdvojeno gotovo 11 milijardi eura, što je 875 milijuna eura više nego ove godine. Mirovine će, naveo je, nastaviti rasti jer je poboljšana formula njihova usklađivanja, a povećan je i osobni odbitak te su mirovine stavljene izvan dometa poreza na dohodak.

Raste proračun MORH-a

Predsjednik Vlade posebno je napomenuo da se povećanjem proračuna Ministarstva obrane Republike Hrvatske (MORH) izdvajanja za sigurnost i obranu podižu iznad 2 posto BDP-a, što je kriterij NATO-a. Naime, proračun MORH-a raste s 1.640 milijarde eura na 2.005 milijarde eura.

"Samo da spomenem, za modernizaciju oružanih snaga opremamo vojsku tenkovima Leopard, raketnim sustavom Himars i Chunmoo, bespilotnim letjelicama, višenamjenskim brodom, korvetom te unapređenjem sposobnosti Rafalea i nizom drugih sredstava, uz nastavak temeljnog vojnog osposobljavanja i povratak Hrvatske vojske u različite dijelove Hrvatske u idućem razdoblju. Naš je cilj vratiti vojsku u hrvatsku Baranju ulaganjem u vojarnu u Belom Manastiru", kazao je.

Dodao je da su prioritet i daljnja ulaganja u policiju, vatrogastvo i civilnu zaštitu te jačanje nadzora granice EU-a i schengenskog prostora, za što će kroz novi europski višegodišnji financijski okvir biti osigurana znatno veća sredstva.

Premijer je istaknuo da je ključni prioritet Vlade priuštivo stanovanje te naveo da je za provedbu nacionalnog plana stambene politike u 2027. godini osigurano 246 milijuna eura i da će krenuti izgradnja tisuću stanova namijenjenih priuštivom stanovanju u 16 gradova i općina.

Izgradnja i obnova bolnica

Vezano uz zdravstvo, izdvojio je projekte izgradnje i obnove bolnica diljem Hrvatske. Za izgradnju Nacionalne dječje bolnice, kazao je, osigurano je 237 milijuna eura, a osim toga gradi se i dovršava novi kompleks Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, obnavlja se KB Dubrava, a dovršava se i obnova KBC-a Zagreb nakon potresa.

"Nakon potresa i velikih ulaganja u Rijeci, Puli, Bjelovaru i Varaždinu, na redu je, uz postojeći, posve novi KBC Osijek, a pripremaju se i pretpostavke za novi KBC u Splitu, kao i za Opću bolnicu u Šibeniku, centar za hitnu medicinu u Slavonskom Brodu, dnevnu bolnicu u Velikoj Gorici te sedam novih objekata hitne pomoći u Istri", rekao je Plenković.

Dodao je i da se za gradnju i opremanje osnovnih škola izdvaja 220 milijuna eura s ciljem stvaranja uvjeta za cjelodnevnu nastavu, a nastavit će se i dalje osiguravati besplatni udžbenici, prehrana i prijevoz učenika u osnovnim školama.

"Nastavit ćemo s ograničavanjem cijena električne energije i plina"

U proračunu je predviđeno i 200 milijuna eura za projekte namijenjene gospodarenju otpadom, odnosno za sanaciju zatvorenih odlagališta, gradnju centara za gospodarenje otpadom te postrojenja za energetsku oporabu otpada (energane).

Predsjednik Vlade kazao je i da će se nastaviti s ograničavanjem cijena električne energije i plina, što je građanima i brojnim drugim dionicima pomoglo premostiti energetsku krizu i rast cijena energenata u posljednjih šest godina.