Zadnji lanjski kvartal osnažio hrvatsku maloprodaju

Slabljenje cjenovnih pritisaka uz rast nominalnih (i realnih) plaća utjecalo je i na poboljšanje potrošačkog optimizma, što je uz dobru turističku postsezonu, podržavalo potrošnju u gospodarstvu.

U prosincu rast realnog prometa od trgovine na malo 9,1% godišnje

Prema podacima koje je danas tjedan objavio Državni zavod za statistiku, realni promet od trgovine na malo porastao je u prosincu na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U usporedbi s prethodnim mjesecom ukupan sezonski i kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo porastao je za realnih 0,9%. U usporedbi s prosincem 2022. rast je ubrzao na 9,1% (u odnosu na 7,3% u studenom). Ako isključimo oporavak tijekom 2021. navedena godišnja stopa najsnažnija je od kolovoza 2007.

Promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao je na godišnjoj razini za 3,7%, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) za 13,6%. Prema izvornim indeksima, porast prometa na godišnjoj razini ostvarilo je svih jedanaest trgovačkih struka, što upućuje na široku rasprostranjenost potrošnje. Stoga je, prema podacima DZS-a, ukupan izvorni promet od trgovine na malo nominalno porastao za 12,9% godišnje.

Na rast su upućivali i podaci Hrvatske turističke zajednice o trendovima u turizmu za prosinac te nastavak godišnjeg rasta pokazatelja potrošačkog optimizma u uvjetima dvoznamenkastog rasta plaća uz istovremeno slabljenje inflatornih pritisaka. Naposljetku, promatrajući monetarnu statistiku, nastavilo se i solidno potrošačko kreditiranje, odnosno gotovinski nenamjenski krediti bilježe kontinuirano ubrzanje dinamike godišnje stope rasta. Na rast prometa krajem godine zasigurno je pozitivno utjecala i blagdanska potrošnja.

Stoga je u četvrtom tromjesečju 2023. zabilježen rast za 7,6% u odnosu na posljednje tromjesečje 2022. Posljedica je to i učinka baznog razdoblja s obzirom na to da je prema kraju 2022. potrošnja u maloprodaji prema tekućim kretanjima bila relativno prigušena, što se također djelomično odrazilo i na skromne godišnje promjene. Osim toga, vrijedi napomenuti da je tekuća potrošnja u razdoblju listopad-prosinac 2024. bila solidna budući da je mjesečni rast iznosio oko 1%. U odnosu na razdoblje srpanj-rujan 2023., zabilježen je rast na tromjesečnoj razini za 2,8% (sezonski i kalendarski prilagođeno).

U razdoblju siječanj-prosinac 2023. u kategoriji Trgovine na malo zabilježen je rast vrijednosti fiskaliziranih računa za 15% pri čemu vrijedi napomenuti da su isti i pod utjecajem nastavka rasta potrošačkih cijena. Broj računa manji je za neznatnih 0,5% u usporedbi s istim razdobljem 2022. godine. Stoga su podaci Porezne uprave također tijekom cijele godine upućivali na povoljna kretanja u maloprodaji s obzirom na prisutnost rasta opće razine cijena.

S podacima za prosinac zaokružena je statistika maloprodaje za cijelu prošlu godinu. U skladu s navedenim, u razdoblju siječanj-prosinac 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. godine kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno je porastao za 3,7%. Ako isključimo 2021. godinu kada su godišnje stope rasta bile pod utjecajem oporavaka od pandemije koronavirusa, najsnažniji je to rast realnog prometa od trgovine na malo od 2019. godine (3,8%).

Nastavak povoljnih kretanja i u 2024.

U godini pred nama očekujemo nastavak povoljnih kretanja u maloprodaji u uvjetima postepenog oporavka realnih raspoloživih dohodaka, odnosno prisutnog rasta plaća u javnom i privatnom sektoru. U pozitivnom smjeru trebala bi djelovati i očekivana umjereno pozitivna turistička kretanja, osobito u pred i post sezoni. S druge strane, pooštreni uvjeti i standardi financiranja djelovat će kao ograničavajući čimbenik na domaću potražnju, odnosno ublažit će učinak rasta potrošačkog kreditiranja radi nabave trajnih dobara u uvjetima jačanja pouzdanja potrošača.

Očekujemo da će na razini 2024. rast prometa od trgovine na malo iznositi 2,5%. Budući da trendovi u trgovini na malo dobro aproksimiraju ukupnu osobnu potrošnju, ista bi trebala nastaviti biti ključan pokretač gospodarskog rasta i u novoj godini. Rizici da naša prognoza bude niža od navedene uključuju potencijalne negativne učinke restriktivne monetarne politike na gospodarske aktivnosti monetarne unije, ponovno intenziviranje inflatornih pritisaka, eskalaciju geopolitičkih nestabilnosti, što bi se moglo zauzvrat odraziti na trendove na tržištu rada i/ili turistička kretanja i tako posljedično utjecati na obrasce potrošnje.