Vujčić: Inflacija će ostati visoka još dvije godine

Njegov intervju prenosimo s HRT-a.

Europska središnja banka, nakon što je od srpnja deset puta za redom podizala kamatne stope, u četvrtak je odlučila da nema novoga podizanja. Kako će se to odraziti na kretanje novca i kretanje gospodarstva?

Mi smo odlučili prvenstveno da nećemo više dizati kamatne stope jer su one podignute za 450 baznih poena ili 4,5 % u posljednjih nešto više od godinu dana, što je vrlo brz porast kamatnih stopa. U ovom trenutku vidimo da se inflacija spušta, znači da imamo disinflacijski proces i u procesu imamo cijeli niz aktivnosti koje smo radili na tome da se kreditna aktivnost smanji. Kreditna aktivnost se smanjuje, rekli smo da imamo 3 kriterija za dizanje kamatnih stopa. Jedno je projekcija inflacije.

Drugo je transmisijski mehanizam monetarne politike - koliko su se kamatne stope povećavale, kako smo mi dizali referentnu kamatnu stopu koja je u ovom trenutku depozitna kamatna stopa. Treće je to da gledamo na to kako će se to odraziti na cijelo gospodarstvo.

Inflacija je još uvijek daleko od onih željenih 2%. Je li to nedostižno?

Nije, ali najvjerojatnije neće biti prije 2025. Predviđamo da će se stopa inflacije spustiti na 2% tek 2025. Ona je u padu od kraja prošle godine i u eurozoni i u Hrvatskoj. Međutim, to je postupan proces pada stope inflacije i ona će nastaviti do 2025.

Stopa rasta cijena pada, ali one još ne padaju u prosjeku. Neke padaju, ali još imamo prosječan rast svih cijena.

Za one građane koji zanima, koji kreću ili će možda kretati u kreditno zaduživanje - hoće li dalje rasti kamate na nove kredite i na one koji imaju varijabilnu stopu?

Rekao bih da kako smo završili s dizanjem kamatnih stopa, barem za sada - došli smo do 4%, veći dio toga se prelio u aktivne kamatne stope, odnosno kreditne kamatne stope za potrošače, za poduzeća. Djelomično, iako još ne u toj mjeri i na depozitne kamatne stope za kućanstva i za poduzeća. Moguće je da ćemo imati još neko malo vrijeme rasta kamatnih stopa, ali ne značajno.

Kamate na depozite su nešto porasle, ali i dalje smo ispod prosjeka eurozone. Građani su nezadovoljni, ali ipak imamo i dobru poziciju da imamo niže kamate na kredite. Kako ćemo to uskladiti?

Jedno je vezano za drugo. Godinama su me pitali da kada ćemo imati kamatne stope kao u Njemačkoj. Sada imamo nižu kamatnu stopu na stambene kredite nego u Njemačkoj. Uz to je vezano da imamo i nižu depozitnu kamatnu stopu na depozite u bankama nego u Njemačkoj. Kod nas je negdje oko 1,35%, u Njemačkoj je oko 3%. Isto tako, u ovom trenutku možete uzeti jeftiniji stambeni kredit, bilo da ste kućanstvo ili poduzeće nego što firme uzimaju u Njemačkoj. To je povezano, a kada će rasti depozitne kamatne stope, rasti će i kreditne kamatne stope.

Što se tiče kretanja gospodarstva - projekcija HNB-a za ovu godinu je rast BDP-a od 2,9%. Stojite li i dalje pri toj projekciji? Kakvi su podaci za treće tromjesečje.

Tu projekciju ćemo smanjiti zbog toga što je Državni zavod za statistiku smanjio rast koji smo imali u prvoj polovici godine sa 2,7% na 2,1%. I naša će se iduća projekcija prilagoditi tome.

Što kažu podaci za treće tromjesečje?

Podaci govore o tome da smo imali turističku sezonu, koja je jako važna za to tromjesečje, a koja je bila u smislu dolazaka turista, u srpnju i kolovozu bila čak i niža nego lani, ali će u smislu financijskih rezultata biti bolja jer su cijene rasle.

Što se tiče izmjene zakona agencija za naplatu potraživanja, ne su u saborskoj proceduri i HNB bi to trebao nadzirati. Hoće li građani biti bolje zaštićeni?

Ovisi što je bolja zaštita građana. Ovaj zakon donosi da uređujemo tu industriju, što je jako dobro. To je jedna aktivnost koja je postala vrlo značajna s prodajom velikog broja tih loših potraživanja prema tim agencijama. Sada ćemo ih licencirati, znat ćemo što moraju raditi, kako moraju biti ekipirani, kojih se standarda trebaju pridržavati. Imat ćemo, što se tiče zaštite potrošača, napredak da više neće biti moguće da se zove ljude svaki dan - za jedno potraživanje će se moći zvati jednom mjesečno.

U tom pogledu će zaštita biti bolja.

Da vi imate dug i da ga ne vraćate, da ga netko proda agenciji koja vam ponudi da ga vratite za manje nego što te bili dužni prema banci, to je za vas bolje. Inače bi bili uvijek dužni ukupan iznos duga.

Ovaj zakon uređuje to područje, da imamo uređeno konkurentno tržište servisera toga duga, da ne možete potrošače maltretirati (...), ali prava zaštita znači - što možete s dugom napraviti, koliko ste stvarno dužni i koliko ćete tog duga vratiti. U tom smislu i serviseri rade jednu dobru aktivnost. Poanta je da je pitanje koliko ćete vi stvarno tog duga vratiti nekome.