UniCredit: Manji broj radnih sati dovodi do veće produktivnosti

Od 1995. zaposlenici u eurozoni u prosjeku su postali gotovo 25 posto produktivniji, pokazuje analiza UniCredit Bank Austria.

Dok se broj zaposlenih ljudi u europodručju od 1995. povećao za oko 30 posto, broj radnih sati porastao je samo za oko 23 posto. Broj radnih sati po stanovniku smanjio se u prosjeku za oko 90 sati godišnje, u Austriji čak za 180 sati, pokazuju izračuni UniCredit banke.

Istodobno, bečka banka navodi da je udio honorarno zaposlenih u zemljama s eurom od 1995. do prošle godine porastao s 13 posto na 20,5 posto. U Austriji je 2022. godine bilo čak 30 posto takvih zaposlenika, a više od polovice njih je time zadovoljno i ne traži stalno zaposlenje.

Smanjenje radnog vremena kompenzirano je naglim povećanjem produktivnosti, napominju autori studije. Od 1995. zaposlenici u europodručju u prosjeku su postali gotovo 25 posto produktivniji. Pritom očekuju daljnje smanjenje broja radnih sati po stanovniku.

“Broj odrađenih radnih sati po stanovniku u europodručju smanjio se za više od šest posto između 1995. i 2023. godine. Unatoč tom padu, značajan porast produktivnosti i povećanje broja zaposlenih omogućili su realni rast dodane vrijednosti za oko 50 posto“, napisao je Stefan Bruckbauer, glavni ekonomist UniCredit Bank Austria, u priopćenju za javnost.

Kako očekuje, smanjenje broja radnih sati po stanovniku nastavit će se i idućih godina. "Društvene i demografske promjene postat će veliki izazov sa stajališta održavanja prosperiteta u Europi", dodao je, istaknuvši da se u SAD-u broj radnih sati po zaposleniku povećao u posljednjem desetljeću.