U 2021. deficit konsolidiranog općeg proračuna 11,34 milijarde kuna

U usporedbi s travanjskom notifikacijom, deficit države u 2021. revdiran je naniže za 1,09 milijardi kuna. Ta revizija proizlazi najvećim dijelom iz ažuriranja izvora podataka i procijenjenih vrijednosti poreznih prihoda sa stvarnim podacima u 2021. te iz promjena sektorske klasifikacije i ostalih metodoloških izmjena u cijeloj seriji, kažu u DZS-a.

U 2019. suficit proračuna opće države iznosio je 897 milijuna kuna ili 0,2 posto BDP-a, dok je u 2018. deficit bio 206 milijuna kuna ili 0,1 posto BDP-a, navode iz DZS-a.

Kako su istaknuli iz DZS-a, velik utjecaj na iznos deficita u 2021. imao je deficit proračunskog salda državnog proračuna u iznosu od 14,97 milijardi kuna ili 3,4 posto BDP-a, iako poboljšan u odnosu na prethodnu godinu za 7 milijardi kuna.

"Razlog manjka proizlazi iz poduzimanja dalekosežnih mjera na rashodnoj strani proračuna radi očuvanja radnih mjesta kod poslodavaca kojima je narušena gospodarska aktivnost u okolnostima pandemije bolesti covid-19 te radi financiranja troškova za očuvanje zdravlja građana, koje se nastavilo i u 2021.", naveli su iz statističkog ureda.

U 2021. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu nešto većem od 83 milijarde kuna, što je porast od 17,5 posto u odnosu na 2020., dok su tekući porezi na dohodak i bogatstvo iznosili 24,55 milijardi kuna, što je za 0,6 posto manje nego u prethodnoj godini. Nadalje, prihodi od neto socijalnih doprinosa u 2021. iznosili su 48,87 milijardi kuna, što je za 10,7 posto više nego u 2020.

DZS navodi i da je zabilježen pad investicija u 2021., koje su iznosile 20,53 milijardi kuna ili 2,7 posto manje nego u 2020. Ističu i da su lani kamatni rashodi iznosili 6,75 milijardi kuna, što je za 10,8 posto manje nego u 2020., kada su iznosili 7,57 milijardi kuna.

"Nakon znatnog deficita koji je zabilježen u 2020. zbog aktivnosti vezanih za pandemiju, u 2021. je zamjetan trend povećanja poreznih prihoda, socijalnih doprinosa, poboljšanja financijskog rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća te primljenih kapitalnih i tekućih transfera. Utjecaj na pad deficita imalo je i smanjenje pojedinih rashodnih kategorija poput bruto investicija u fiksni kapital, plaćenih kamata te isplaćenih subvencija", tumače iz DZS-a.

U 2021. primarni deficit opće države, koji pokazuje razliku između prihoda i rashoda države bez rashoda za kamate, iznosio je 4,56 milijardi kuna ili jedan posto BDP-a, što je poboljšanje od 15,63 milijardi kuna u odnosu na godinu ranije.

Dug opće države 343,8 milijardi kuna ili 78,4 posto BDP-a

Konsolidirani dug opće države, pak, na kraju 2021. godine dosegnuo je 343,8 milijardi kuna ili 78,4 posto BDP-a. Usporedbe radi, taj dug je u 2020. iznosio 330,6 milijardi kuna, odnosno 87 posto BDP-a, u 2019. je bio 293,2 milijarde kuna ili 71,1 posto BDP-a, a u 2018. godini 286,6 milijardi kuna, odnosno 73,2 posto BDP-a.

Dug konsolidirane opće države (tzv. maastrichtški dug) u 2021. bio je za 13,2 milijarde kuna ili četiri posto veći u odnosu na stanje duga na kraju 2020. Od toga se 12,5 milijardi kuna odnosi na neto zaduživanje, a ostatak na deprecijaciju tečaja kune u odnosu na euro, napomenuto je u izvješću DZS-a.

U odnosu na travanjsku notifikaciju, također je revidirana serija godišnjeg nominalnog BDP-a, čiji je porast veći od porasta revidirane serije duga opće države, pa je došlo do pada udjela maastrichtškog duga u BDP-u u cijeloj seriji u odnosu na podatke iz travanjske notifikacije, ali nije došlo do promjene trenda, navode iz DZS-a.

Tako je i nadalje vidljivo smanjivanje udjela maastrichtškog duga u BDP-u nakon 2013., s iznimkom porasta u 2020. zbog krize prouzročene pandemijom covida-19. Na kraju 2021. udio duga opće države u BDP-u iznosio je 78,4 posto, što je pad od 8,6 postotnih bodova u odnosu na udio duga u BDP-u na kraju 2020., kada je iznosio 87 posto BDP-a.

Inače, DZS dva puta godišnje podnosi Europskoj komisiji odnosno Eurostatu izvješće (travanjsko i listopadsko) o proračunskom manjku i razini duga opće države, prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010.) i Priručniku o deficitu i dugu opće države.

Na tom izvješću DZS-a temelji se fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta da udio proračunskog deficita opće države u BDP-u bude manji od tri posto te konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.