GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Stojić: Usklađivanje minimalne plaće treba depolitizirati

Stojić: Usklađivanje minimalne plaće treba depolitizirati
MINIMALAC
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 05.09.2025 / 17:46
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) zagovara "depolitizaciju" usklađivanja minimalne plaće kroz automatsku indeksaciju vezanu uz inflaciju i produktivnost, pri čemu upozorava da tri puta brži rast "minimalca" u Hrvatskoj od prosjeka EU-a ne prati rast produktivnosti.

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić u petak je u HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna napisao da upozorenje kancelara Merza o strukturnim problemima Njemačke nakon neočekivanog pada BDP-a Njemačke za 0,3 posto u drugom kvartalu snažno odjekuje i u Hrvatskoj, jer se obje zemlje - iako gospodarski različite - suočavaju s istim izazovom: kako rast plaća i socijalnih prava temeljiti na produktivnosti, BDP-u i fiskalnim kapacitetima.

- U Njemačkoj se naglašava neodrživost socijalne države zbog pada konkurentnosti i fiskalnih pritisaka, dok u Hrvatskoj rast minimalne plaće i mase plaća u javnom sektoru stvara sve veći trošak rada i pritisak na konkurentnost domaće ekonomije, objašnjava Stojić.

Hrvatska u Uniji prednjači po rastu primanja, pri čemu je minimalna plaća od 2019. skočila za 92 posto, trostruko brže od prosjeka EU-a, no, upozoravaju iz HUP-a, taj rast plaća nije praćen proporcionalnim rastom produktivnosti, što ima negativne učinke u mnogim industrijama.

Kao dodatni poticaj trošku rada, navode, masa plaća u državnom sektoru skočila je 58 posto u zadnje dvije godine i u odnosu na 2018. je udvostručena, na 12,3 milijarde eura, odnosno 13,3 posto BDP-a, čime je Hrvatska po udjelu mase plaća u BDP-u na trećem mjestu iza daleko razvijenijih Danske i Finske.

Ističu i da je Hrvatska jedna od rijetkih članica EU-a u kojoj je prosječna plaća u javnom sektoru viša nego u privatnom sektoru.

- Nema sumnje i da država enormnim povišicama svojim zaposlenima samo nabacuje 'volej' za podizanje minimalca, čime cijeli proces njezina usklađivanja sve više gubi doticaj s realnošću u privatnom sektoru, objašnjavaju iz HUP-a.

- Umjesto da iskoristimo šansu rekordno niske nezaposlenosti za transfer zaposlenih iz javnog u privatni sektor te bezbolno smanjenje administracije, evidentno je da javni sektor sve više istiskuje privatni sektor s tržišta rada, smatraju poslodavci.

Rast plaća je glavni pogon inflacije

Navode da posebno zabrinjava raskorak između rasta minimalne plaće (10,1 posto) i bruto dodane vrijednosti po zaposlenom (6,7 posto), to jest pokazatelja produktivnosti rada. To potvrđuje pogoršanje troškovne konkurentnosti.

Posljedice su pad cjenovne konkurentnosti, osobito u izvoznim i radno-intenzivnim sektorima, kao što su industrija, turizam, trgovina i građevinarstvo, zatim zatvaranja i relokacija pogona te stagnacija marži i ulaganja, upozoravaju iz HUP-a.

Napominju i da produktivnost rada ostaje znatno ispod prosjeka Unije i regije srednje i istočne Europe, a istraživanja Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da je upravo rast plaća glavni pogon inflacije - a ne profiti tvrtki.

- Hrvatska je na čelu Unije po rastu ukupnih primanja zaposlenih od 71,9 posto (42,3 posto realno) u razdoblju od 2019. do 2024., baš zahvaljujući ubrzanom rastu minimalne plaće i masa plaća u javnom sektoru. Većim dijelom su te intervencije zaslužne i za najveći realni rast kupovne moći u EU od 21 posto, a ukupno 52 posto od 2019. Prema realnom medijalnom dohotku iza Hrvatske je čak 8 članica EU, a u 2025. godini ćemo prestići Češku i Estoniju i sve smo bliži prosjeku EU-a, navodi HUP-ova publikacija.

Potrebna promjena tretmana stanke za odmor i smanjenje troška bolovanja za poslodavce

S obzirom na to da Hrvatska planira dodatno povećanje "minimalca", na 1.250 eura do 2028. godine, iz HUP-a zagovaraju nužno redefiniranje pristupa, uz primjenu "najboljih praksi u EU", primjerice Slovenije, Francuske, Belgije i Rumunjske, koje se temelje na usklađivanju minimalne plaće s inflacijom i/ili rastom produktivnosti, a ne na političkim odlukama.

Osim "depolitizacije" usklađivanja "minimalca", poslodavci zagovaraju i promjenu tretmana stanke za odmor, smanjenje troška bolovanja za poslodavce, uvođenje minimalne satnice zbog varijacija u mjesečnom fondu sati, povećanje i vezanje osobnog odbitka uz bruto 1 minimalne plaće, kao i rasterećenje srednje i više plaće u djelatnostima s visokom dodanom vrijednošću, s ciljem poticanja produktivnosti i stimuliranja visokokvalificiranih radnika.

- Za razliku od većine članica, stanka za odmor u Hrvatskoj je dio radnog vremena. Uvjeti bolovanja su također blaži, a kako poslodavci snose trošak čak 42 dana uz naknade do 100 posto plaće, to često potiče zlouporabe i dodatno umanjuje fond efektivnih radnih sati, poručuju poslodavci.

- Hrvatska je i među rijetkim članicama Unije s mjesečno definiranom minimalnom plaćom, koja ne ovisi o rasponu radnih sati, zbog čega treba razmotriti definiranje minimalne satnice, poručili su poslodavci.

Tagovi: #minkmalna plaća, #minimalac, #hrvoje stojić, #hrvatska udruga poslodavaca
PROČITAJ I OVO
Bundesbank očekuje snažan rast inflacije na prijelazu godine
OČEKIVANJA
Bundesbank očekuje snažan rast inflacije na prijelazu godine
FRANKFURT – Bundesbank, njemačka središnja banka, očekuje da će inflacija u Njemačkoj na prijelazu godine „snažno” porasti.
Rast slovenskog BDP-a u trećem kvartalu usporio na 3,7 posto
USPORAVANJE
Rast slovenskog BDP-a u trećem kvartalu usporio na 3,7 posto
LJUBLJANA - Slovensko gospodarstvo zadržalo je solidan rast u trećem tromjesečju ove godine. BDP je bio 3,7 posto veći u odnosu na prethodnu godinu, a u prvih devet mjeseci godine gospodarski rast dosegao je 3,9 posto.
Druga procjena DZS-a: Inflacija u listopadu 4,9 posto
CIJENE
Druga procjena DZS-a: Inflacija u listopadu 4,9 posto
ZAGREB - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u listopadu 4,9 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u ponedjeljak Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao treći mjesec zaredom.
Japanska ekonomija bilježi prvi pad na godišnjoj razini od rujna 2025.
NEOČEKIVANO
Japanska ekonomija bilježi prvi pad na godišnjoj razini od rujna 2025.
TOKIO - Japansko gospodarstvo neočekivano je zabilježilo pad u trećem tromjesečju – smanjivši se za 0,1 % na godišnjoj razini u odnosu na prethodno tromjesečje – budući da su visoke cijene energenata negativno utjecale na potrošnju i neto izvoz.
Žigman otkrio koliku inflaciju očekuje iduće godine
GUVERNER
Žigman otkrio koliku inflaciju očekuje iduće godine
ZAGREB - Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Ante Žigman očekuje da bi inflacija u Hrvatskoj tijekom 2027. godine mogla pasti na oko tri posto, pod uvjetom da ne dođe do novih geopolitičkih šokova. Gostujući u Dnevniku HRT-a, govorio je o rastu cijena energije, kamatnim stopama i gospodarskim izgledima za sljedeću godinu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE