Rast slovenskog BDP-a u trećem kvartalu usporio na 3,7 posto |
| Objavljeno: 16.11.2026 / 16:50 |
| Autor: SEEbiz |
| LJUBLJANA - Slovensko gospodarstvo zadržalo je solidan rast u trećem tromjesečju ove godine. BDP je bio 3,7 posto veći u odnosu na prethodnu godinu, a u prvih devet mjeseci godine gospodarski rast dosegao je 3,9 posto. |
|
Rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) uglavnom je pridonijela privatna potrošnja, koja je u trećem tromjesečju bila 3,8 posto veća nego u trećem tromjesečju prošle godine, objavio je danas Statistički zavod. Povećanje je bilo slično onome u prva dva tromjesečja godine (3,7 i 4,0 posto). Domaća potrošnja porasla je u trećem tromjesečju za 2,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je znatno manje nego u prethodnim tromjesečjima. Glavni razlog tome je značajno usporavanje investicijske aktivnosti, koja je prethodno ostvarila snažan rast. Rezultati su bili bolji u potrošnji kućanstava. Njihova domaća potrošnja porasla je za 3,7 posto, što je više nego u prethodnim tromjesečjima (3,0 i 2,9 posto). Rashodi su rasli u svim skupinama proizvoda, a najviše kod trajnih dobara, gdje je međugodišnji rast iznosio 13,3 posto. Rashodi za polutrajna dobra porasli su za 4,2 posto, za usluge za 3,2 posto i za netrajna dobra za 1,3 posto. U usporedbi s prva dva tromjesečja (5,0 i 5,8 posto), međugodišnji rast državne potrošnje usporio se. Dosegnuo je 3,9 posto. Bruto investicije bile su 1,3 posto niže nego prije godinu dana. To je posljedica ponovnog negativnog učinka promjena zaliha, koje su smanjile rast BDP-a za 0,7 postotnih bodova, ali se i rast fiksne imovine znatno ohladio. Nakon četiri uzastopna tromjesečja dvoznamenkastog rasta – u drugom tromjesečju iznosio je 14,4% – dosegao je samo 2,1%. Ulaganja u opremu i strojeve ostala su na istoj razini kao i u istom razdoblju prošle godine. Ulaganja u transportnu opremu porasla su za 2,1%, dok su ulaganja u ostale strojeve i opremu smanjena za 0,6%. Nakon duljeg razdoblja, učinak vanjske trgovine bio je pozitivan. S bržim rastom izvoza (+3,9 posto) od uvoza (+2,4 posto), rast BDP-a porastao je za 1,3 postotna boda. Ukupna dodana vrijednost porasla je za 2,9 posto u odnosu na treće tromjesečje prošle godine, što je nešto sporije nego u vrlo dobrom drugom tromjesečju (+4,6 posto), ali u skladu s dinamikom prethodna tri tromjesečja. Dodana vrijednost rasla je u svim djelatnostima, osim u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, gdje je zbog nepovoljnih uvjeta pala treće tromjesečje zaredom, ovaj put za 5,1 posto. Najveći međugodišnji rast zabilježen je u informacijskim i komunikacijskim djelatnostima (+6,0 posto), a slijede ih kombinirana skupina djelatnosti trgovina, ugostiteljstvo i prijevoz (+4,6 posto) te proizvodne djelatnosti (+4,0 posto). U građevinarstvu, gdje je dodana vrijednost prošle godine porasla za više od deset posto, ovaj put je porasla za 2,3 posto. Prema sezonski prilagođenim podacima, rast BDP-a u trećem tromjesečju iznosio je 0,3 posto na tromjesečnoj razini, što je znatno manje od rasta od 1,7 posto u drugom tromjesečju. Na godišnjoj razini, rast BDP-a u trećem tromjesečju iznosio je 3,4 posto prema sezonski prilagođenim podacima. Slovensko gospodarstvo je time na putu da ispuni najnovije prognoze gospodarskog rasta za cijelu godinu, koje su oko tri posto ili nešto iznad te razine. Najoptimističnija procjena je ona od 3,8 posto rasta Ureda za makroekonomske analize i razvoj (UMAR). Banka Slovenije: Rast ostaje solidan, ali izgledi su neizvjesni Prema središnjoj banci, potrošnja kućanstava, državna potrošnja i izvoz značajno su pridonijeli rastu. Povoljni uvjeti na tržištu rada i dalje podržavaju privatnu potrošnju, dok državna potrošnja također raste zbog uvođenja sustava dugotrajne skrbi i veće zaposlenosti u javnom sektoru. S druge strane, investicijska aktivnost značajno se usporila. Nakon nekoliko kvartala dvoznamenkastog rasta, investicije su se ohladile uglavnom zbog završetka projekata financiranih europskim fondovima i pada građevinske aktivnosti. Rast investicija u opremu i strojeve također je zaustavljen. Među pojedinačnim djelatnostima trendovi su bili uglavnom povoljni. Dodana vrijednost rasla je u privatnim uslugama, javnom sektoru i proizvodnji, u kojoj je proizvodnja motornih vozila značajno doprinijela rezultatu. Unatoč dobrim rezultatima, Banka Slovenije upozorava na neizvjesne međunarodne uvjete. Prema njihovim procjenama, geopolitičke napetosti i više cijene energije povećavaju inflacijske pritiske i predstavljaju rizik za daljnji gospodarski rast i vanjsku potražnju. Središnja banka će detaljniju procjenu budućih gospodarskih trendova predstaviti u novim prognozama, koje će objaviti u prosincu. Umar: Očekivalo se usporavanje gospodarskog rasta Vršitelj dužnosti direktora Umara, Tomaž Perše, objasnio je da su glavni razlozi sporijeg rasta pad izvoza i značajno usporavanje građevinskih investicija. „Ključni razlozi značajnog usporavanja rasta BDP-a u odnosu na prethodno tromjesečje bili su, u skladu s očekivanjima, kontinuirani pad izvoza i građevinskih investicija.“ Ipak, izvozni rezultati ostaju povoljni. Rast izvoza iznosio je 3,9 posto, a značajan doprinos dali su farmaceutska industrija, proizvodnja električnih vozila, prometne usluge i turizam. Vanjska trgovina također je pozitivno utjecala na gospodarski rast, jer se uvoz znatno usporio. Na domaćem tržištu rast je i dalje podržavala privatna potrošnja. Potrošnja kućanstava porasla je za 3,7 posto, uglavnom zbog većih raspoloživih dohodaka i kontinuiranog rasta prodaje automobila i neprehrambenih proizvoda. S druge strane, investicijska aktivnost se značajno ohladila. Rast fiksne imovine pao je s 14,4 posto u drugom tromjesečju na 2,1 posto, što je uglavnom posljedica završetka velikih građevinskih projekata i isteka sredstava iz plana oporavka i otpornosti. Umar, prilikom objavljivanja podataka, procjenjuje da trenutno nema većih odstupanja od jesenske prognoze gospodarskih trendova za 2026. godinu. Ipak, rizici u međunarodnom okruženju ostaju visoki, uglavnom zbog geopolitičkih napetosti, kretanja cijena energije i mogućih poremećaja u lancima opskrbe. |
|
|
| Tagovi: #slovenska ekonomija, #slovenski bdp, #klemen boštjančič, #međunarodni monetarni fond |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u listopadu 4,9 posto |
| ZAGREB - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u listopadu 4,9 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u ponedjeljak Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao treći mjesec zaredom. |
| Japanska ekonomija bilježi prvi pad na godišnjoj razini od rujna 2025. |
| TOKIO - Japansko gospodarstvo neočekivano je zabilježilo pad u trećem tromjesečju – smanjivši se za 0,1 % na godišnjoj razini u odnosu na prethodno tromjesečje – budući da su visoke cijene energenata negativno utjecale na potrošnju i neto izvoz. |
| Žigman otkrio koliku inflaciju očekuje iduće godine |
| ZAGREB - Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Ante Žigman očekuje da bi inflacija u Hrvatskoj tijekom 2027. godine mogla pasti na oko tri posto, pod uvjetom da ne dođe do novih geopolitičkih šokova. Gostujući u Dnevniku HRT-a, govorio je o rastu cijena energije, kamatnim stopama i gospodarskim izgledima za sljedeću godinu. |
| Studentska lista objavila ekonomski program |
| BEOGRAD - Studentska lista je izjavila da ekonomska politika mora poticati domaću proizvodnju, inovacije i stabilna radna mjesta, a ne nagrađivati privilegirane i politički povezane. Objavila je program "Gospodarstvo i financije" u kojem su istaknuli ključne mjere ekonomske politike. |
| Ekonomisti upozoravaju: Njemačku čeka teška proračunska kriza |
| BERLIN – Njemačka srlja u tešku proračunsku krizu, predviđaju vodeći ekonomisti. |