Što je novo u imigracijskim propisima za radnike u Njemačkoj?

Sadašnji zakon o useljavanju kvalificiranih radnika 2020. usvojila je velika koalicija demokršćana (CDU/CSU) Angele Merkel i sada vladajućih socijaldemokrata (SPD) kancelara Olafa Scholza.

Te su promjene očito bile nedostatne i deficit radnika, posebice visokokvalificiranih, nastavio se povećavati.

Sadašnja vladina koalicija SPD-a, Zelenih i liberala (FDP) stoga je u petak, nakon brojnih unutarnjih natezanja, progurala kroz Bundestag reformu zakona o imigraciji radne snage.

Koji su glavni novi propisi?

Novost je tzv. chance card, odnosno sustav pojedinačnog bodovanja kandidata za useljavanje na posao. Kriteriji su poznavanje njemačkog jezika, radno iskustvo, dob i veze s Njemačkom. Kanada već godinama koristi sličan sustav.

Njemačka će u budućnosti otvoriti vrata IT stručnjacima čak i bez diplome, pod uvjetom da dokažu svoje kvalifikacije. Vlada time želi potaknuti zakašnjelu digitalizaciju društva i gospodarstva.

Tražitelji azila s radnom kvalifikacijom koji dobiju ponudu za posao u budućnosti ne moraju napuštati Njemačku i boriti se za useljeničku dozvolu iz inozemstva, već mogu početi raditi izravno. Uvjet je poništenje zahtjeva za azil.

Promjena je i da će visokokvalificirani stručnjaci iz zemalja izvan Europske unije koji dolaze na posao ubuduće moći dovesti ne samo supružnika i djecu, već i oba roditelja, pod uvjetom da ih mogu uzdržavati. Roditelji neće moći podnijeti zahtjev za socijalnu pomoć.

Tko može imati koristi od novih pravila?

Očekuje se da će prve koristi imati njemačke tvrtke koje sada ne mogu popuniti otvorena radna mjesta pa trpe gubitke ili ne ostvaruju moguću zaradu.

Naravno, profitirati će i radnici iz inozemstva koji se nadaju većoj plaći i boljim mogućnostima napredovanja u Njemačkoj. Čak i oni koji bi morali napustiti zemlju u sadašnjim uvjetima dobit će priliku dobiti boravak kroz obuku ili zapošljavanje.

Kakvi su izgledi za uspjeh?

Činjenicu da zakon o imigraciji kvalificiranih radnika iz 2020. nije postigao željeni rezultat djelomično je prikrila pandemija, ograničavajući prekograničnu mobilnost.

Osim toga, administrativni zahtjevi za podnositelje zahtjeva za imigraciju na posao još uvijek su ogromni. Procedura je toliko komplicirana i spora da su mnogi, uključujući i one koje je pozvala njemačka tvrtka, u međuvremenu odustali. Uska grla su njemačka veleposlanstva i konzulati, gdje kandidati čekaju mjesecima, pa i godinama, samo na termin za razgovor.

Kako dalje?

Vladajuća koalicija obećala je raditi na pojednostavljenju i ubrzanju procedure ulaska.

Posebni izaslanik za migracijske sporazume Joachim Stamp ponudit će pojedinim zemljama kvote za useljavanje radnika u Njemačku. Ljudi iz kvota useljavat će se mimo redovne procedure, samo uz ugovor s poslodavcem.

Zauzvrat će se zemlje koje dobiju kvotu obvezati na bolju suradnju u prihvaćanju vlastitih državljana iz Njemačke. Taj sporazum već postoji sa zemljama Zapadnog Balkana, a propisi imaju kolokvijalni naziv Propisi Zapadnog Balkana.

Vladina koalicija novim propisima udvostručuje važeću kvotu za useljavanje državljana Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije, s 25.000 na 50.000 radnika godišnje.

Pregovori o nacrtu zakona o useljavanju radnika ponovno su razotkrili neslaganje u koalicijama, prije svega između ekološke stranke Zelenih i ekonomskog FDP-a. Ulogu medijatora u sporu najčešće je imao Scholzov SPD.

Socijaldemokrati su htjeli proći u parlamentu zakon o useljeništvu zajedno s planiranim izmjenama zakona o državljanstvu, no liberali su to blokirali prigovorima.

Vlada već sljedeći tjedan namjerava raspravljati o reformi zakona o državljanstvu, a predstoje i rasprave o reformi zakona o odgoju i obrazovanju.

Potonji od ta dva zakona, prema riječima ministra rada Hubertusa Heila, jedna je od važnih poluga poticanja ljudi da se prijave za posao, i to ne samo iz inozemstva.

Reforma treba riješiti problem tisuća i tisuća kronično nepopunjenih radnih mjesta i naukovanja, na primjer subvencioniranjem putovanja kandidata i obuke na radnom mjestu.