Snažniji rast slovenske ekonomije u drugom kvartalu

Prema sezonski prilagođenim podacima, međugodišnji rast dosegnuo je 1,6 posto, a na tromjesečnoj razini BDP je porastao za 1,4 posto, objavio je statistički ured.

Iako su i uvoz i izvoz u drugom tromjesečju smanjeni na međugodišnjoj razini, uvoz se znatno više smanjio, pa je bilanca robne razmjene s inozemstvom, uz vrlo visok vanjskotrgovinski suficit, pridonijela rastu sa 6,7 postotnih bodova.

U razdoblju od travnja do lipnja uvoz je smanjen za 8,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pri čemu je pad bio izraženiji kod roba (za 9,3 posto) nego kod usluga (za 2,3 posto). Izvoz je, pak, na godišnjoj razini manji za samo 0,7 posto, od čega je izvoz roba manji za 0,3 posto, a izvoz usluga za 2,6 posto.

Različita dinamika uvoza i izvoza odrazila se na vrlo visok vanjskotrgovinski suficit koji je dosegao gotovo 1,7 milijardi eura.

U međuvremenu, prema statistici, domaća potrošnja smanjena je za 5,4 posto. Finalna potrošnja je inače ostala nepromijenjena, pri čemu je potrošnja kućanstava pala prvi put u dvije godine za 1,1 posto, dok je potrošnja države porasla za 2,5 posto.

Pritom su bruto investicije manje za 20,1 posto. Njihovom padu najviše je pridonijelo drugo uzastopno značajnije smanjenje zaliha, koje su na godišnjoj razini smanjene za 7,3 posto. S druge strane, bruto investicije u dugotrajnu imovinu nastavljaju snažan rast, ovoga su puta porasle za 9,3 posto, a najveći utjecaj i dalje imaju investicije u građevinske objekte.

Ukupna dodana vrijednost u gospodarstvu u drugom je tromjesečju porasla za 2,4 posto, što je najviše od trećeg tromjesečja prošle godine. Po rastu dodane vrijednosti zaostaje građevinarstvo s rastom od 22 posto, no i u prerađivačkoj industriji, odakle dolaze upozorenja o negativnom učinku visokih cijena energenata i rasta ostalih troškova, ona je ojačala za 2,9 posto. postotak.

Ukupna zaposlenost dosegnula je 1.093.200 osoba u drugom kvartalu. Na godišnjoj je razini porastao za 1,2 posto. Najviše novih poslova bilo je u građevinarstvu.

Domaće i strane institucije Sloveniji za cijelu godinu predviđaju rast između 1,2 i 2,0 posto, a nakon posljednje katastrofalne poplave postavlja se pitanje kakav će to učinak imati na gospodarsku aktivnost.