Slovenski BDP lani porastao 2,5%, znatno manje od prvih procjena

Slovenski BDP u 2022. godini, prema redovnoj reviziji godišnjih procjena, iznosio je 57,038 milijardi eura. U odnosu na 2021., u tekućim cijenama, odnosno uzimajući u obzir inflaciju, bio je viši za 9,1 posto, a realno za spomenutih 2,5 posto, odnosno bez utjecaja rasta cijena. Prošlogodišnji rast je tako bio znatno niži od prvotnih prognoza, koje su predviđale rast od 5,4 posto, a također znatno sporiji od postkoronavirusnog rasta od 8,2 posto u 2021. godini.

Proizvodnja je realno porasla za 3,7 posto, a međufazna potrošnja za 4,8 posto, objasnio je statistički ured. Prema statističarima, povećanju BDP-a najviše su pridonijele stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (0,6 postotnih bodova) i ugostiteljstvo (0,6 postotnih bodova). U ugostiteljstvu je to ipak bio učinak postkoronavirusnog oporavka, jer je ta djelatnost tek prošle godine dosegla ili za četiri posto premašio je volumen dodane vrijednosti prije pandemije covida-19.

Informacijske i komunikacijske djelatnosti te građevinarstvo pridonijele su rastu BDP-a s 0,4 postotna boda, ostale razne poslovne djelatnosti s 0,3 postotna boda, a promet i skladištenje s 0,2 postotna boda. Ipak, na promjenu obujma BDP-a najviše su negativno utjecale prerađivačke djelatnosti (-0,7 postotnih bodova), zatim trgovina (-0,6 postotnih bodova) te opskrba električnom energijom, plinom i parom (-0,2 postotna boda). ).

Na rashodnoj strani BDP-a statističari su lani zabilježili umjeren rast obujma finalne potrošnje kućanstava (za 3,3 posto), dok je finalna potrošnja države realno smanjena za 0,5 posto. Zalihe su porasle za 1,515 milijardi eura i time pridonijele rastu obujma BDP-a jedan postotni bod. Bruto investicije u dugotrajnu imovinu realno su porasle za 3,5 posto.

U robnoj razmjeni s inozemstvom uvoz roba i usluga, kao i prethodne godine, i dalje je realno rastao izraženije (9,0 posto) od izvoza (7,2 posto). Unatoč tome, devizna je bilanca i dalje pozitivna i dosegnula je 1,29 milijardi eura. Ali tako je bilo barem u zadnjih deset godina.

Lani je broj zaposlenih porastao za 2,6 posto, a broj samozaposlenih za 4,2 posto. Ukupna zaposlenost porasla je za 2,9 posto. Prosječna godišnja zaposlenost procijenjena je na 1,082 milijuna osoba i najveća je u cijelom vremenskom nizu mjerenja ove statistike. Od toga je 80,6 posto bilo zaposleno, a 19,4 posto samozaposleno.

Prvotna procjena prošlogodišnjeg gospodarskog rasta iz veljače napravljena je kombinacijom kvartalnih podataka, no sada su statističari uzeli u obzir i agregatne godišnje podatke dobivene u međuvremenu.

Ovoga puta revizija procjene gospodarskog rasta, pojašnjavaju iz statističkog ureda, veća je nego prethodnih godina, a tome su pridonijeli uvjeti veće dinamike kretanja cijena budući da se tromjesečna procjena temelji na tzv. . ja jednostruka deflacija dodane vrijednosti, a godišnja procjena na temelju dvostruke deflacije, jer uključuje detaljnije komponente dodane vrijednosti. Iako je ovo prva godišnja procjena rasta za prošlu godinu, sljedeća revizija za godinu dana bit će opsežnija, predviđaju u statističkom uredu. Godišnja procjena rasta BDP-a također se koristi, između ostalog, za koordinaciju socijalnih transfera.

Godišnja stopa inflacije u Sloveniji u kolovozu je dosegla 6,2 posto. To je nešto više nego u srpnju, kada je iznosila 6,1 posto, a znatno manje nego u kolovozu prošle godine, kada je iznosila čak 11 posto. Cijene usluga u kolovozu su u prosjeku porasle za 8,0 posto, a robe za 5,2 posto. Polutrajna roba skuplja je za 6,2 posto, roba za svakodnevnu uporabu za 5,9 posto, a trajna roba za 1,8 posto.