GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Rusija je veliki pobjednik rata u Iranu

Rusija je veliki pobjednik rata u Iranu
POSLJEDICE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 07.04.2026 / 19:51
Autor: SEEbiz / DPA

BERLIN - Rast cijena sirovina nakon zatvaranja Hormuškog tjesnaca donosi Rusiji milijarde više nego što je sama planirala, upozorila je u utorak Njemačko-ruska trgovinska komora.

Ruski prihodi od izvoza nafte, plina i gnojiva prelaze 10 milijardi eura mjesečno. "Rusija je veliki pobjednik novog rata na Bliskom istoku", rekao je predsjednik Komore Matthias Schepp.

Moskva profitira od globalnog rasta cijena sirovina korištenjem alternativnih izvoznih ruta. Sve to "može Rusiji donijeti neočekivani dobitak povijesnih razmjera", rekao je Shep u Moskvi.

Sa stabilnom cijenom nafte od oko 100 dolara po barelu, Rusija može očekivati 71,8 milijardi dolara godišnje više nego što je projicirala u proračunu.

Istodobno, referentna cijena nafte Brent u lipnju porasla je na više od 111 dolara po barelu. To je gotovo 40 dolara po barelu više nego prije početka rata s Iranom.

Ruski proračun uvelike ovisi o prodaji nafte i plina, a proračun je temeljen na cijeni od 59 dolara po barelu nafte. Do novog rata proračun je bio u deficitu jer je cijena nafte bila ispod projicirane cijene.

"Po trenutnoj cijeni, Moskva samo od nafte i plina može godišnje zaraditi oko 50 milijardi dolara dodatnih prihoda", rekla je Komora.

Rusija financira agresivni rat u Ukrajini prihodima od prodaje sirovina.

U Moskvi se već nagađa o mogućoj cijeni nafte od 200 dolara po barelu. Prema podacima Komore, to bi joj donijelo 350,4 milijarde dolara, odnosno 247 milijardi više nego što je planirala.

Tagovi: #rusija, #rat u iranu, #iran
PROČITAJ I OVO
MMF blago snizio prognozu rasta hrvatskog BDP-a
SNIŽENE PROGNOZE
MMF blago snizio prognozu rasta hrvatskog BDP-a
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,6 posto, malo slabije nego što su pokazivale dosadašnje prognoze, objavio je u utorak Međunarodni monetarni fond (MMF), dok bi manjak u bilanci plaćanja trebao biti znatno veći.
Hrvatski javni dug na 56,5% BDP-a
ZADUŽENOST
Hrvatski javni dug na 56,5% BDP-a
ANALIZA - Na kraju prosinca 2025. javni dug Republike Hrvatske iznosio je 52,4 milijarde eura što je 3,1 mlrd. ili 6,3% više u odnosu na kraj 2024. Na mjesečnoj razini, javni dug porastao je za 1,0% ili 525 mil. eura.
Vujčić: Trenutni energetski šok s manjim negativnim posljedicama nego onaj iz 2022.
GUVERNER
Vujčić: Trenutni energetski šok s manjim negativnim posljedicama nego onaj iz 2022.
ZAGREB - Iz današnje perspektive, trenutni energetski šok izazvan sukobima na Bliskom istoku bi trebao imati manje posljedice na rast inflacije i usporavanje gospodarskog rasta nego šok iz 2022. godine, istaknuo je u ponedjeljak guverner HNB-a Boris Vujčić na Financijskom forumu u organizaciji poslovnog tjednika Lider.
UGP: Smanjiti bolovanje na teret poslodavaca s 42 na 7 dana
BOLOVANJA
UGP: Smanjiti bolovanje na teret poslodavaca s 42 na 7 dana
ZAGREB - Udruga Glas poduzetnika (UGP) uputila je Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike prijedlog mjera s ciljem dugoročne održivosti poslovanja, osobito u uvjetima rasta troškova.
Srpski BDP u prva dva mjeseca porastao 1,9 posto
RAST
Srpski BDP u prva dva mjeseca porastao 1,9 posto
BEOGRAD - U prva dva mjeseca 2026. godine, međugodišnji realni bruto domaći proizvod (BDP) Srbije porastao je za oko 1,9 posto, što je 0,9 posto bolji rezultat u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE