Prema posljednjim dostupnim podacima WIIW Instituta (The Vienna Institute for International Economic Studies) za treće tromjesečje 2023. prosječna bruto plaća u Hrvatskoj u razdoblju od siječnja do rujna 2023. iznosila je 1.563 eura. Hrvatska se tako, u usporedbi s zemljama u okruženju, i dalje nalazi u gornjem dijelu ljestvice prema visini prosječne bruto plaće. Najvišu prosječnu bruto plaća u razdoblju od siječnja do rujna 2023. i dalje bilježi Slovenija (2.185 eura), a slijede Češka (1.747 eura) te Poljska koja je preskočila Hrvatsku i vratila se na treće mjesto, a u promatranom razdoblju prosječna bruto plaća iznosila je 1.592 eura. Niže prosječne bruto plaće od Hrvatske zabilježile su Mađarska, Rumunjska i Slovačka s prosječnim bruto plaćama od 1.460 eura odnosno 1.458 eura i 1.383 eura.
U usporedbi s ostalim zemljama u okruženju na samom začelju su Bugarska (995 eura) te Srbija (993 eura). Ovdje je važno napomenuti kako dinamički prikaz kroz razdoblje od početka 2009. godine ukazuje na razmjerno snažniji trend rasta prosječnih bruto plaća kod usporedivih zemalja dok je istovremeno dinamika godišnjeg rasta prosječne bruto plaće u Hrvatskoj blago ubrzala tek unazad nekoliko godina. Dakako, snažni inflatorni pritisci koji su prisutni od posljednjeg tromjesečja 2021. uvjetuju i dinamiku kretanja prosječnih plaća u realnom izrazu, utječući tako i na realni raspoloživi dohodak. U većini promatranih zemalja iz okruženja, iako uz postupno usporavanje, prosječne stope rasta potrošačkih cijena (mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena) u promatranom razdoblju i dalje su bile u dvoznamenkastom području (izuzev Slovenije i Hrvatske gdje je prosječna inflacija iznosila 8,3% odnosno 9,5% godišnje). Posljedično, u Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj prosječne plaće su u realnom izrazu zabilježile pad i to za 5% godišnje u prva tri tromjesečja 2023. u Češkoj odnosno za 2,3% i 4,5% godišnje u Mađarskoj i Slovačkoj.
S druge strane pozitivna realna stopa zabilježena je u Hrvatskoj (+6,8% godišnje), Sloveniji (+1,2%), Poljskoj (+0,8%), te Rumunjskoj i Bugarskoj (+1,7% odnosno +5.9% godišnje). Nastavak usporavanja inflatornih pritisaka u Hrvatskoj kao i u zemljama u okruženju i u mjesecima pred nama povoljno će se odražavati na kretanja plaća u realnom izrazu. Nadalje, i manjak radne snage koji je, kao i u Hrvatskoj prisutan na području zemalja EU također će nastaviti vršiti pritisak na rast plaća.
Posljednji podaci Eurostata (koji se periodično objavljuju dva puta godišnje) pokazuju da je minimalna bruto plaća obračunata za drugi dio 2023. u Hrvatskoj iznosila 700 eura. Očekivano, značajno viša minimalna bruto plaća zabilježena je u Sloveniji (1.203 eura) i Poljskoj (811 eura). Usporedive zemlje u okruženju koje su imale nižu minimalnu bruto plaću jesu: Bugarska (399 eura), Rumunjska (604 eura), i Mađarska (624 eura). Pritom vrijedi istaknuti, prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata za 2022. godinu, da minimalna bruto plaća u Hrvatskoj čini svega 47% udjela u prosječnoj bruto plaći. Isti udio kao Hrvatska ima i Poljska, a prednjači Slovenija s 61,1%. Ostale zemlje u okruženju imaju niži udio minimalne bruto plaće u ukupnoj prosječnoj bruto plaći. (Elizabeta Sabolek Resanovic)
