Velika je to tema za raspravu ministara financija i guvernera centralnih banaka na nacionalnim razinama, ali i na razini eurozone.
Ministar Primorac ipak tvrdi kako bujanje fiskalnih računa ne može utjecati na snižavanje porezne presije jer su i državi zbog inflacije drastično narasli rashodi. Podsjeća da je država tijekom prošle i ove godine na amortizaciju udara inflacije potrošili 2,2 milijarde eura. Donosimo ključne odgovore ministra Primorca o bujanju fiskalnih računa, kao i najavu niza novih izmjena poreznih zakona. Mijenja ih čak devet! Zvuči kao nova mala porezna revolucija: Želi povećati najniže plaće, dati veću fiskalnu autonomiju gradovima i općinama, ali i uvesti napojnice u sustav fiskalnih računa jer su, tvrdi, zbog kartičnog plaćanja suočeni s većim brojem zahtjeva da država uredi tu problematiku. Tvrdi da će fiskalizacija napojnica ići u korist zaposlenih u ugostiteljstvu, ali i svim ostalim djelatnostima gdje je takvo nagrađivanje za uslugu uobičajeno.
To je samo dio projekata koje trenutačno kuhaju u Ministarstvu financija, otkriva Primorac u intervjhuu za Jutarnji list.
Možemo li zapravo govoriti da vam porezni prihodi poput bujice pristižu u proračun?
U srpnju 2023. godine ukupan broj fiskaliziranih računa bio je nešto veći od 258 milijuna, a ukupan promet po tim računima iznosio je oko 4,8 milijardi eura, dok je u srpnju 2022. godine ukupan broj fiskaliziranih računa bio nešto veći od 257 milijuna, a ukupan promet oko 4 milijardi eura. Iz podataka je vidljivo da je broj računa u srpnju 2023. u odnosu na 2022. veći za 0,4 posto, dok je ukupan iznos računa veći za oko 20 posto. U razdoblju od 1. do 11. kolovoza 2023. godine broj fiskaliziranih računa bio je nešto veći od 92 milijuna, a ukupan iznos računa 1,8 milijardi eura, dok je u istom razdoblju 2022. godine ukupan broj fiskaliziranih računa bio gotovo 94 milijuna, a ukupan promet po tim računima bio je 1,5 milijardi eura. Dakle, broj računa početkom kolovoza 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. bio je manji za 1,6 posto, dok je iznos računa veći za otprilike 20 posto. Povećanje potrošnje, tj. prometa po fiskaliziranim računima, utječe na rast prihoda od poreza na dodanu vrijednost, ali rastu i troškovi, odnosno rashodna strana proračuna. Ne smijemo zaboraviti fiskalne učinke mjera kojima Vlada kontinuirano ublažava negativne posljedice porasta cijene energenata i inflatornih pritisaka općenito, rekao je Primorac
