Potrošnja će biti glavni generator hrvatskog ekonomskog rasta

To se za Hrvatsku još uvijek ne može sa sigurnošću reći. To je rezime osvrta Europske komisije na godinu iza nas, a oprezni optimizam koji se pojavio u posljednja tri mjeseca, promijenio je i prognoze Komisije za sljedeće dvije godine.

Podigli su u Komisiji blago stope rasta gospodarstva i za Uniju i za Hrvatsku, a vjeruju i u usporavanje inflacije u ovoj, a posebice u sljedećoj godini.

Analitičari Komisije procjenjuju da je lani Hrvatska imala rast od 6,3 posto, što je više od prognoza iz studenoga i više od Vladinih procjena od 5,7 posto. Ta je prognoza temeljena na snažnom rastu u prvoj polovici 2022. godine.

Napominju da »mješoviti signali ukazuju na široku stagnaciju, iako se tehnička recesija ne može isključiti«. Razlog je slabljenje industrijske proizvodnje i trgovine na malo u zadnjem kvartalu, ali s druge strane se oporavlja povjerenje potrošača i poduzeća, posebice u industriji i uslugama.

Naravno, glavni je pokretač rasta u Hrvatskoj domaća potrošnja, ali je i inozemna potražnja dala doprinos.

Potrošnja kućanstva i u ovoj bi godini trebala pogurati rast BDP-a i to na 1,2 posto, procjenjuje Komisija, koja je tako znatno bliže prognozama Hrvatske narodne banke koja očekuje rast od 1,4 posto, nego procjenama Vlade od 0,7 posto.

Uz potrošnju kućanstva, rastu bi trebalo pridonijeti pristupanje eurozoni i šengenskom prostoru, jer će to dodatno smanjiti troškove i prepreke u trgovini i putovanjima te olakšati investicije, piše Novi list.

U ovoj godini trebala bi se usporiti i inflacija, i to na 6,5 posto u odnosu na lanjskih 10,7 posto. HNB je krajem prošle godine procjenjivao ovogodišnju inflaciju na 7,5 posto, a Vlada u proračunskim dokumentima na 5,7 posto.

Na poželjne stope inflacije Hrvatska bi se trebala vratiti 2024. godine, kada Komisija predviđa inflaciju od 1,6 posto.

Usporavanje inflacije i rast plaća, što je posljedica nedostatka radne snage, potaknut će potrošnju kućanstava u ovoj godini, pa bi to trebalo osigurati ostvarivanje procjena o rastu od 1,2 posto.

Komisija upozorava da je ostvarivanje tih prognoza još uvijek pod velikim upitnikom, odnosno da su jednako snažni argumenti koji idu u prilog takvom raspletu, ali i oni koji vuku na negativnu stranu.

Komisija kaže da su zapravo u ravnoteži jer bi domaća potražnja mogla biti veća ako se na cijenama osjeti pad veleprodajnih cijena plina, ali da bi preokret u padu cijena plina zbog rata u Ukrajini mogao dovesti do suprotnog efekta.

Globalnu inflaciju moglo bi potaknuti i otvaranje Kine, a u Hrvatskoj bi je mogli pospješiti i zahtjevi za većim plaćama od očekivanih zbog nedostatka radne snage.

Što se tiče cijele Unije, Komisija se pohvalila kako je gospodarstvo EU-a ušlo u 2023. godinu s čvršće pozicije nego što se to predviđalo u jesen.

U Uniji se očekuje rast od 0,8 posto, a u eurozoni 0,9 posto, a njezino je gospodarstvo, kako je to kazao potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis, za dlaku izbjeglo recesiju.

– Europsko gospodarstvo pokazuje svoju otpornost na trenutačne izazove. Uspjeli smo za dlaku izbjeći recesiju. Ove smo godine nešto optimističniji kad je riječ o izgledima za rast i predviđenom smanjenju inflacije.

No, i dalje su pred nama višestruki izazovi pa nije vrijeme za tapšanje po ramenu, posebice zato što neumorni rat Rusije protiv Ukrajine i dalje uzrokuje nesigurnost, kazao je Dombrovskis dodajući kako je, s obzirom na sve geopolitičke promjene i rizike, važno da Unija zadrži svoju vodeću gospodarsku ulogu na globalnoj razini.