Plenković otkrio kad će donijeti novi paket mjera za građane

“Idući četvrtak, 14. rujna, donijet ćemo sveobuhvatan paket, pomoći najugroženijima i omogućiti građanima zadržavanje standarda”, rekao je i dodao: “Govorili smo o problemu inflacije i imali sastanak i s guvernerom HNB-a. Danas je prosječna plaća 1150 eura u Hrvatskoj, a prije 7 godina 749 eura, to je 400 eura više”, istaknuo je Andrej Plenković.

Nabrojao je još nekoliko tema o kojima je raspravljalo Predsjedništvo, poput posjeta crnogorskog predsjednika.

Odgovarajući na pitanje o inflacije i paketu mjera te o restrikcijama prema onima koji su neopravdano podizali cijene, rekao je: “Oni koji su iskoristili krizu, kontekst povoljnijih cijena energenata, nisu dobro postupili. Važno je da paketi pomognu najugroženijima.”

“Protiv inflacije se možemo boriti mjerama monetarne politike, povećanjem kamatnih stopa, ili fiskalne politike, što radi Vlada, a to je porez. Tako smo prošle godine uveli dodatni porez na dobit i uprihodili oko 235 milijuna eura. To država može redistribuirati onima kojima je potrebno, recimo umirovljenicima”, dodao je.

Napomenuo je da oni koji formiraju cijene moraju voditi i o maržama, i troškovima itd.

Na pitanje treba li smijeniti Barbarića ili Filipovića, rekao je da će mediji biti prvi koji će saznati odgovor, a to će biti kad on odluči. “Donijet ćemo odluke kad mi hoćemo, a ne kad drugi hoće”, dodao je.

Upitan o svojem školovanju rekao je da mu je danas u školu krenula kćer. “Zaželjeli smo joj puno uspjeha. Jedna od glavnih tema na Predsjedništvu bio je početak škole. Ovo je godina u kojoj naši đaci idu svjesni da imaju besplatan obrok, prijevoz i udžbenike, to su ogromna postignuća. Idućih godina ćemo imati takva ulaganja da ćemo imati jednosmjensku nastavu. To znači više učenja, više boravka u školi, više znanja, više konkurentnosti. To su temelji za kvalitetniji obrazovni sustav.”

Komentirajući temu veleposlanika rekao je: “Postoje dvije ključne stvari. Prvo – mi smo željeli na vrijeme pravodobnu rotaciju veleposlanika. U jesen 2020. na prijedlog MVEP-a sastavljena je potencijalna lista. Predsjedniku nisu uručena napisana rješenja da samo potpiše, ali on je to odbio i rekao da neće listu nego fifty-fifty. Pravilo fifty-fifty ne postoji niti je to dogovor. To bi značilo kao da imate dvije diplomacije. Razgovarati o kandidatima i pregovarati podrazumijevalo se s naše strane, ali oni su dobili. Nije Vladi stalo do toga da se ništa ne mijenja.

Velik broj komentatora u javnom prostoru kaže da se predsjednik i Vlada moraju dogovoriti o vanjskoj politici. Ostvarili smo dublju integraciju. Je li tome pridonio predsjednik? Ne sjećam se. Jesmo li osigurali Hrvatskoj za razvoj 25 milijardi eura za ovo desetljeće? Jesmo. Jeli pridonio predsjednik? Ne sjećam se. Jesmo li ostvarili velik korak naprijed u odnosu sa SAD-om? Jesmo. Ne sjećam se da je predsjednik pridonio. BiH – ključno pitanje za nas. Mi želimo osnažiti Hrvate kao ravnopravan narod, a on to radi tako da vrijeđa druge narode u BiH i čini štetu. On njemačkog političara naziva svinjarom. Sjećate se teze o Finskoj i Švedskoj ako uđu u NATO? A najvažnija tema – Putinova agresija – mi imamo politiku potpore Ukrajini, a on ima politiku ruskog narativa. I sad pitam one koji kažu da se dogovorimo, kako ćemo se dogovoriti ako oko temeljnih pitanja imamo njegovo ignorantsko ponašanje?

Uvjereni smo da je naša politika ispravna. Koliko je meni poznato, trenutno se ne pregovara ni o čemu.”

Jedino pitanje oko kojeg su se dogovorili bio je šef SOA-e. “Šef SOA-e je bilo jedino pitanje u kojem postoji direktan supotpis predsjednika Vlade i Republike. Ostala imenovanja u kojima je bio problem u okviru HV-a ni za vrijeme Milanovića ni ranije nije bilo predmet dogovora na razini Vlade jer je riječ o časnicima HV-a koji su profesionalci. Nisam se petljao prije, nisam ni sad.”