GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Plaće u hrvatskom javnom sektoru usporedive sa slovenskim

Plaće u hrvatskom javnom sektoru usporedive sa slovenskim
ZARADE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 19.04.2025 / 09:52
Autor: SEEbiz
ZAGREB - U Hrvatskoj su lani neto plaće u javnom sektoru bile približno jednake onima u Sloveniji.

Pritom su prosječne neto plaće u slovenskom gospodarstvu više za 15,8 posto, a bruto plaće oko 30 posto, pokazalo je istraživanje zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Bruto domaći proizvod po stanovniku u Sloveniji lani je iznosio 31.500 eura, au Hrvatskoj 21.700 eura. U Sloveniji je bila 45 posto viša. Prosječna bruto plaća u Sloveniji iznosila je 2395 eura ili 31,5 posto više nego u Hrvatskoj, istaknuo je autor istraživanja i suradnik instituta Danijel Nestić.

Razlika je bila manje izražena kod neto plaća, što ukazuje na veće porezno opterećenje plaća u Sloveniji. Prosječna neto plaća u Sloveniji bila je za 21,7 posto viša nego u Hrvatskoj u zadnjem tromjesečju prošle godine. Iznosio je 1650 eura.

U privatnom sektoru razlike su u ovom razdoblju bile još veće, posebice u prerađivačkoj industriji, gdje su slovenski radnici dobili 38,2 posto veću neto plaću od hrvatskih, te u trgovini na malo, gdje je razlika iznosila 27,5 posto u korist slovenskih zaposlenika.

Drugačija je situacija u javnom sektoru, gdje nema velikih razlika u plaćama. Prosječna mjesečna neto plaća u javnoj upravi i obrani bila je u Sloveniji za 6,9 posto viša nego u Hrvatskoj. U obrazovanju su prosječne neto plaće bile gotovo iste, dok su u zdravstvu i socijalnoj skrbi plaće u Hrvatskoj bile čak oko tri posto više nego u Sloveniji.

Ukupni izdaci države za plaće zaposlenih nakon prošlogodišnje reforme sustava plaća iznose 13,2 posto bruto domaćeg proizvoda, što je drugi najveći izdatak u EU. Veći udio ima samo Danska.

Tagovi: #HRVATSKI JAVNI SEKTOR, #ZDRAVSTVO, #OBRAZOVANJE, #ŠKOLSTVO
PROČITAJ I OVO
Hoće li izbori promijeniti Trumpovu ekonomsku politiku?
DVOJBE
Hoće li izbori promijeniti Trumpovu ekonomsku politiku?
WASHINGTOPN - Možda najvažniji razlog brodoloma republikanaca jest – skupoća kojoj Trump ne nalazi lijeka. Hoće li sad, uz novi Kongres, za građane biti bolje i drugačije? Brze promjene se ne mogu očekivati.
Ćubela: Europa ima previše fragmentacije, to moramo mijenjati
JASNA PORUKA
Ćubela: Europa ima previše fragmentacije, to moramo mijenjati
ZAGREB - Dalibor Ćubela, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, zanimljivo je poentirao već na samom početku nastupa na Zagreb financijskom forumu, konferenciji Poslovnog dnevnika, u razgovoru pod naslovom “Gdje je budućnost bankarstva: AI, banka prvog izbora za mlade generacije, inovacije ili kultura?”…
Žigman: U 2027. može se očekivati znatno niža inflacija
GUVERNER
Žigman: U 2027. može se očekivati znatno niža inflacija
ZAGREB - Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Ante Žigman ocijenio je da se u sljedećoj godini može očekivati znatno niža inflacija nego ove godine, te da aktualne projekcije za 2027. prognoziraju inflaciju između dva i tri posto za Hrvatsku i za EU.
Plenković: Očekujemo da će sljedeće godine inflacija biti oko 3 posto
OČEKIVANJA
Plenković: Očekujemo da će sljedeće godine inflacija biti oko 3 posto

ZAGREB - Na samom početku 222. sjednice Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na posljednju telefonsku sjednicu Vlade, na kojoj je Vlada ponovno intervenirala u cijenu goriva.

Cijene energije glavni generator rasta inflacije
INFLACIJA
Cijene energije glavni generator rasta inflacije
ANALIZA - Rast potrošačkih cijena ubrzao je na godišnjoj razini s 4,7% u rujnu na 4,9% u listopadu. Najznačajniji doprinos ubrzanju pružile su više cijene energije.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE