Osobna potrošnja generirat će snažan rast BDP-a i u ovoj godini

Štoviše, dinamika rasta je ubrzala na krilima prije svega domaće potražnje, ali nije izostao ni pozitivan doprinos neto inozemne potražnje zbog snažnijeg pada uvoza od izvoza roba i usluga. Prema našim očekivanjima osobna potrošnja će i tijekom 2024. godine biti predvodnik rasta.

Pozitivna gospodarska kretanja u Hrvatskoj nastavljena su i u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju. Prema prvoj procjeni kretanja BDP-a, koju je danas objavio Državni zavod za statistiku, godišnja stopa rasta u četvrtom tromjesečju 2023. nadmašila je naša očekivanja ubrzavši na 4,3%, prema originalnim podacima (s +2,8% u trećem tromjesečju). Na tromjesečnoj razini, u odnosu na razdoblje srpanj-rujan 2023., zabilježeno je također ubrzanje realne stope rasta na 1,3% (u usporedbi s 0,5% u trećem tromjesečju tromjesečju (sezonski prilagođeni podaci). Sezonski prilagođena godišnja realna stopa rasta iznosila je 4,3% u četvrtom tromjesečju 2023.

Na godišnjoj razini, predvodnici rasta gospodarske aktivnosti nastavljaju biti potrošnja kućanstava i bruto investicije u fiksni kapital. Podržana prvenstveno rastom u trgovini na malo, potrošnja kućanstava je u četvrtom tromjesečju bila realno viša za 5,3% godišnje, što je ubrzavanje u odnosu na tromjesečje ranije kada je realan rast iznosio 3,0%. Rezultat je to i izraženog pritiska na rast plaća, i dalje otpornog tržišta rada kao i kretanja u turizmu. Uzimajući u obzir godišnji rast obujma građevinskih radova tijekom listopada i studenog, predmnijevamo da je nastavak rasta bruto investicija u fiksni kapital punih godinu dana zaredom (+6,0% godišnje) rezultat poboljšanja apsorpcije i uspješnijeg korištenja sredstava iz fondova EU. Državna potrošnja zabilježila je skromnu pozitivnu stopu rasta od 0,2% godišnje.

S druge strane, realni pad u četvrtom tromjesečju bilježe izvoz i uvoz za 4,4% odnosno 7,1% godišnje. Navedeno je posljedica nepovoljnih kretanja kod robne razmjene s inozemstvom.

Prema prvoj procjeni, tromjesečna bruto dodana vrijednost (BDV) porasla je u četvrtom tromjesečju za realnih 2,8% u odnosu na isto razdoblje 2022. Očekivano, rast realne dodane vrijednosti predvođen je skupinama Trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane te Građevinarstvo. Nakon četiri uzastopna tromjesečja negativnog doprinosa, prerađivačka industrija ostvarila je blagi rast od 0,8% na godišnjoj razini, što je ohrabrujuće u pogledu prvih naznaka oporavka industrije.

S današnjim podacima zaokružena je statistika za cijelu prošlu godinu, pa je prema preliminarnoj procjeni rast realnog BDP-a iznosio 2,8% u odnosu na 2022. Prema prvoj procjeni, bruto dodana vrijednost je u 2023. porasla za 2,3% na godišnjoj razini.

Na razini 2023. rast gospodarstva predvodila je osobna potrošnja (doprinos rastu s 1,8 postotnih bodova), dok je neto inozemna potražnja također pružila pozitivan doprinos (+1,5pb) uslijed snažnijeg pada uvoza od izvoza. Očekivano, rastu su doprinijele i bruto investicije u fiksni kapital (+0,8pb) i državna potrošnja (+0,6pb), dok su u negativnom smjeru djelovale zalihe.

Osobna potrošnja ostat će pokretač rasta gospodarske aktivnosti i tijekom 2024. godine u kojoj očekujemo rast od 2,5%. Najveća sastavnica BDP-a pritom je podržana nastavkom solidnih kretanja na tržištu rada te umjereno pozitivnim očekivanjima u turizmu. Naša očekivanja podržana su poboljšanjem potrošačkog optimizma uz postupno daljnje jenjavanje inflatornih pritisaka, što će realni rast plaća zadržavati oko trenutnih razina. Uz to, očekujemo nastavak rasta državne potrošnje što i ne iznenađuje budući da je izborna godina. Iako nešto usporenijom dinamikom pozitivne godišnje promjene izgledne su i kod javnih investicija koje se uvelike oslanjanju na izdašna sredstva iz različitih europskih fondova i programa (osobito NPOO).

S druge strane, u uvjetima razmjerno visokih kamatnih stopa i još uvijek prisutne neizvjesnosti značajniji opravak privatnih investicija teško je očekivati. Inozemna potražnja pod pritiskom je neizvjesnog oporavka na našim najvažnijim tržištima, ali u osnovnom scenariju očekujemo da će nakon pada u 2023. godini izvoz roba i usluga zabilježiti rast u ovoj godini. S druge strane, nastavak oporavka domaće potražnje utjecat će na rast uvoza roba. Očekujemo blago negativan doprinos neto inozemne potražnje rastu BDP-a u ovoj godini.

Negativni rizici za našu projekciju proizlaze iz vanjskog okruženja, dok bi uspješnije korištenje europskih sredstava i snažnija potrošnja kućanstava mogli gurnuti stopu rasta BDP-a i prema 3%. Zbog snažnog rasta u posljednjem tromjesečju 2023. godine ne treba zanemariti ni tzv. učinak prijenosa (eng. carry-over effect). On će u 2024. biti značajno pozitivan te uz poboljšane izglede domaće potražnje (osobito osobne potrošnje) naglašava vjerojatnost revizije trenutne projekcije stope rasta BDP-a u 2024. prema razinama od 3%.