GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Njemačka ekonomija na prekretnici: Kako dalje?

Njemačka ekonomija na prekretnici: Kako dalje?
DVOJBE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 10.02.2024 / 16:42
Autor: SEEbiz
BERLIN - Kako potaknuti i rasteretiti njemačko gospodarstvo koje s nostalgijom gleda na zlatno razdoblje prošlog desetljeća? U politici se vodi žestoka rasprava.

Njemačka, kako na nacionalnoj tako i na regionalnoj razini, prikuplja povijesno rekordan iznos poreznih prihoda: 830 milijardi eura. Istodobno, gospodarstvo se smanjuje zbog smanjene potražnje iz inozemstva i opreznog trošenja, lani je rast bruto domaćeg proizvoda bio negativan (-0,3 posto), a prijeti i tehnička recesija prema prognozama kretanja u prošloj godini. kvartal prošle godine i prvi kvartal ove godine. Sabor je sa zakašnjenjem izglasao ovogodišnji savezni proračun (planirani rashodi iznose 477 milijardi eura) u kojem su rezovi razljutili poljoprivrednike i tvrtke, koji su još računali na veću potporu krajem jeseni, piše RTV Slovenije.

Unatoč rekordnim prihodima, rastu i proračunski rashodi. Ako se tekuće isplate nastave, u proračunu za 2025. ostat će rupa od najmanje 25 milijardi eura. Novi proračunski pregovori u Vladi neslužbeno su u tijeku, a istodobno se žestoko sukobljavaju dva koncepta.

Ministar financija Christian Lindner iz liberalnog FDP-a smanjio bi porezno opterećenje tvrtki. Među ostalim, predlaže ukidanje poreza solidarnosti koji je uveden 1991. kako bi se pomoglo Istočnoj Njemačkoj nakon ponovnog ujedinjenja. Ukidanjem tog doprinosa proračun bi ostao bez više od 7 milijardi eura. Lindner ne objašnjava kako bi zatvorio rupu u proračunu, ali se može pretpostaviti da bi se umiješao u rastuće socijalne izdatke.

Nitko ne osporava njegovu dijagnozu da Njemačka gubi konkurentnost i da se tvrtke guše u birokraciji i porezima. Njemačko gospodarstvo državi i lokalnom okolišu plaća oko 30% poreza na dobit. Opterećenje dobiti je oko 10 postotnih bodova veće od europskog prosjeka. Poduzetnici kažu da bi takve naknade bilo lakše plaćati kada bi zauzvrat dobili razumne rokove u upravnim postupcima, kada bi Njemačka imala odlične škole, vrtiće, zdravstvo, internetsku vezu i organiziran javni prijevoz, ali ne i da svi podsustavi glasno škripe.

Ministar gospodarstva, potkancelar Robert Habeck iz Zelenih, slaže se s ocjenom da su poduzeća preopterećena, ali bi problemu pristupio s druge strane: dodatnim zaduživanjem države u posebnom fondu (krizni proračun u sjeni), iz kojeg sredstva bi se dodjeljivala trgovačkim društvima i navedenim podsustavima. Država se suočava s potrebom temeljite energetske i infrastrukturne obnove. Za nešto poput novog fonda bila bi potrebna dvotrećinska potpora u Bundestagu, odnosno glasovi konzervativne stranke CDU/CSU.

Alexander Dobrindt, voditelj regionalnih skupina CSU-a, rekao je njemačkoj tiskovnoj agenciji: "Njemačkoj ne trebaju novi posebni dugovi da produži bijedu ove vlade. Tvrtke sada trebaju proširenje opskrbe energijom umjesto nestašice, smanjenje poreza na dobit umjesto povećanja i manje birokracije umjesto više više vladinog ludila. Jasno odbijamo Habeckov poziv na više zaduživanja."

Kancelar Scholz o toj temi šuti. U Bundestagu se stoga formiraju dva ideološka tabora: oporbeni CDU i vladajući FDP zagovaraju ekonomiju ponude koja se temelji na smanjenju poreza i proračunskoj disciplini. Stranke odbijaju razmatrati treba li Njemačka u budućnosti reformirati tzv. ja kočnicu duga, najstrože fiskalno pravilo u europskoj usporedbi, koje dopušta zaduživanje federalnog proračuna do 0,35 posto BDP-a (iznimke su dopuštene u izvanrednim situacijama).

S druge strane, vladajući socijaldemokrati SPD i Zeleni buduću gospodarsku politiku ne zamišljaju bez dodatnog zaduživanja i, kako sugerira Habeck, financiranja kroz fondove koji bi podržali ulaganja u zelenu tranziciju, digitalizaciju i izgradnju infrastrukture. SPD i Zeleni vide zaduživanje države kao investiciju koja će se isplatiti u budućnosti.

Premijer Saske-Anhalt Reiner Haseloff (CDU) rekao je u intervjuu za Handelsblatt da će parlamentarni izbori 2025. biti plebiscit. Na njima će birači odlučiti žele li plansko ili tržišno gospodarstvo, kontrolirano ili nekontrolirano useljavanje, napuhane socijalne naknade ili dopuštanje ljudima da žive od svog rada. Političke rasprave o financijama vode se i o tome koliku socijalnu pomoć i neradne imigrante država može priuštiti.

Profesorica ekonomije Veronika Grimm, članica njemačkog Vijeća ekonomskih stručnjaka koji savjetuju vladu, rekla je (u emisiji Markusa Lanza, 7. veljače) da čak i u njemačkoj industriji postoji dio koji želi čvrstu ruku države davanjem subvencija i dio koji zagovara tržišnu orijentaciju uz nemiješanje države (i što niže poreze). Kombinacija to dvoje kojoj sada svjedočimo je problematična i dovodi ili do toga da tržište ne funkcionira kako treba ili da intervencije nemaju puni učinak.

Grimm kaže da zbog starenja stanovništva i trenutnog tempa ulaganja Njemačka uživa samo trećinu potencijala rasta koji je mogla postići u zlatnom desetljeću između 2010. i 2020. Najveće europsko gospodarstvo treba više zaposlenika ili moraju raditi više, zagristi će se mora suočiti i s kiselom jabukom mirovinske reforme, koju politika uopće ne spominje, jer ne želi izgubiti birače.

Ono što nedostaje trenutnim raspravama jest procjena u kojoj bi mjeri obrambene narudžbe doprinijele jačanju njemačkog gospodarstva. Ako zemlja, kako tvrdi ministar obrane i trenutačno najpopularniji političar u zemlji Boris Pistorius, postane ratno sposobna za pet do osam godina i ako se industrija podupre narudžbama oružja, opreme i drugog materijala, Njemačka može "povećati potencijal za rast". Pitanje je žele li građani takav rast.

Tagovi: njemačka, ekonomija, grimm, lindner, habeck, scholz, pistorius, subvencije, oružje, industrija
PROČITAJ I OVO
Kineski izvoz pao više od očekivanog u ožujku
IZVOZ
Kineski izvoz pao više od očekivanog u ožujku
PEKING - Kineski izvoz smanjen je u ožujku za 7,5 posto na godišnjoj razini, dok je uvoz pao za 1,9 posto, objavila je danas kineska carina.
U Njemačkoj potvrđeno smanjenje inflacije
INFLACIJA
U Njemačkoj potvrđeno smanjenje inflacije
BERLIN - Godišnja stopa inflacije u Njemačkoj u ožujku je iznosila 2,2 posto, potvrdio je u današnjem priopćenju Njemački savezni ured za statistiku prvu procjenu s početka mjeseca.
Georgieva: Možemo odahnuti, izgbjegli smo recesiju
OCJENE
Georgieva: Možemo odahnuti, izgbjegli smo recesiju
WASHINGTON - Snažan rast u Sjedinjenim Američkim Državama pomogao je poboljšanju izgleda za svjetsku ekonomiju, ali potrebno je učiniti više kako bi se zaustavio pad produktivnosti, rekla je u četvrtak direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva.
Slovenija: Prošle godine zabilježen najveći broj radno aktivnih u posljednjem desetljeću
TRŽIŠTE RADA
Slovenija: Prošle godine zabilježen najveći broj radno aktivnih u posljednjem desetljeću
LJUBLJANA - U Sloveniji je lani bilo zaposleno oko 989.000 ljudi, što je 0,3 posto više nego godinu prije i najviše u posljednjem desetljeću.
Singapurska ekonomija porasla 2,7% u prvom kvartalu
USPORAVANJE
Singapurska ekonomija porasla 2,7% u prvom kvartalu
SINGAPUR - Gospodarstvo Singapura u prva tri mjeseca 2024. poraslo je najslabijim tromjesečnim tempom u godini nakon usporavanja proizvodnje, ali ekonomisti očekuju jačanje rasta.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE