Mjere suzbijanja pandemije zaustavile europsku industriju u ožujku

Na razini 27-članog EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala je u ožujku 10,4 posto u odnosu na veljaču kada je prema podacima europskog statističkog ureda stagnirala.

U eurozoni potonula je 11,3 posto u odnosu na veljaču kada je smanjena blagih 0,1 posto.

Najviše je i u EU i u eurozoni pala proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 23,8 odnosno 26,3 posto. Slijedi sektor kapitalnih dobara s padom proizvodnje za 15,1 u EU te za 15,9 posto u eurozoni.

Znatno manji pad zabilježen je u proizvodnji energenata, za 3,5 posto u EU, te za četiri posto u eurozoni.

Pandemija je najmanje utjecala na proizvodnju netrajnih potrošačkih dobara koja je u EU smanjena 1,2 a u eurozoni 1,6 posto.

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao, najveći je pad industrijske proizvodnje, za 28,4 posto, bilježila Italija, koja je u ožujku uvela stroga ograničenja kako bi suzbila širenje pandemije i ograničila skok broja zaraženih i umrlih od Covida 19.

Snažan pad proizvodnje zabilježen je i u Slovačkoj, za 20,3 posto, te u Francuskoj, za 16,4 posto.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u ožujku pala na mjesečnoj razini 2,7 posto, najviše od prošlogodišnjeg kolovoza.

Time se svrstala među zemlje EU-a s najblažim padom, uz bok Švedskoj, Nizozemskoj i Danskoj, gdje je proizvodnja smanjena 0,7 odnosno 0,8 i jedan posto.

Irska se izdvajala 15,5-postotnim skokom industrijske proizvodnje a rast su još bilježile i Grčka, Finska i Litva, u rasponu od 1,9 do 0,7 posto. pokazuje Eurostatovo izvješće.

Snažan pad i na godišnjoj razini

Na razini 27-člane Unije industrijska je proizvodnja u ožujku prema kalendarski prilagođenim podacima europskog statističkog ureda smanjena 11,8 posto, nakon revidiranog 1,6-postotnog pada u veljači.

To je njezin najveći pad od vrhunca globalne financijske krize u rujnu 2009.

U eurozoni potonula je 12,9 posto, najviše od kolovoza 2009. godine. U veljači je prema revidiranim Eurostatovim podacima smanjena 2,2 posto.

Najveći je pad i na godišnjoj razini zabilježen u proizvodnji trajnih potrošačkih dobara, za 21,7 u EU te za 24,2 posto u eurozoni. U stopu ga prati sektor kapitalnih dobara s padom proizvodnje za 20 posto u EU te 21,5 posto u eurozoni.

Proizvodnja energenata pala je 6,4 posto u EU te 6,7 posto u eurozoni.

Proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara bila je u EU blizu prošlogodišnje razine dok se u eurozoni smanjila 0,8 posto.

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je pad proizvodnje u ožujku na godišnjoj razini zabilježen u Luksemburgu, za 32,7 posto. Slijedi Italija s padom proizvodnje za 29,3 posto te Slovačka gdje je potonula 19,6 posto.

U Hrvatskoj je kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u ožujku na godišnjoj razini pala 4,9 posto, najviše od ovogodišnjeg siječnja, U veljači proizvodnja je smanjena dva posto.

Najviše je poskočila proizvodnja u Irskoj, za četvrtinu u odnosu na prošlogodišnji ožujak. Slijedi Malta s rastom proizvodnje za 5,7 posto, te Finska s 2,8 posto. Blago je porasla i u Grčkoj, za 0,6 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.