Izdano 108.000 radnih dozvola za strance

U Hrvatskoj već dugo nedostaje radnika, samo u građevinarstvu ove godine zaposleno je gotovo 45 tisuća stranaca. Međutim, na tim poslovima ne zadržavaju se dugo. Tvrtka Kamgrad zaposlila ih je dosad 1100, a ostalo ih je raditi samo 30%. Najviše iz susjedne BiH.

- Negdje oko 77% do 80% tih ljudi ostaje tu, dok stranci iz tih daljih zemalja očito Hrvatsku doživljavaju kao nekakvu prolaznu ili trenutnu destinaciju u smislu rada, objasnio je za HRT Dragutin Kamenski iz Kamgrada.

Najviše radnih dozvola izdano je u Zagrebačkoj, Istarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Istodobno u srpnju je u Splitsko-dalmatinskoj prijavljen i najveći broj nezaposlenih. Broj prijavljenih na tržište rada u cijeloj zemlji popeo se na više od 100 tisuća.

- Zavod za zapošljavanje upravo kroz test tržišta rada nastoji zaposliti naše domaće radnike na onim mjestima gdje poslodavac želi zaposliti stranu radnu snagu, ali s obzirom na uvjete, s obzirom da je najveći broj radnih dozvola izdanih u ugostiteljstvu i turizmu i sektoru graiteljstva značajno je da u našoj evidenciji nema potrebnog kadra, rekla je Ruža Hrga, pomoćnica ravnatelja za sektor tržišta rada i politike zapošljavanja HZZ-a.

I zato država godišnje ulaže više od 130 milijuna eura u mjere aktivne politike zapošljavanja, posebno namijenjene onima koji su dugotrajno nezaposleni. Takvih je 40 tisuća.

- Upravo zbog toga osnivanjem hrvatskog zavoda za socijalni rad uvodimo novu profesiju, socijalni mentor koji u suradnji sa korisnicima socijalnih usluga, u suradnji sa našim savjetnicima HZZ-a mora osnažiti te ljude da se jave na tržište rada, kazao je Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

- Agencija preko koje ljudi dolaze ne radi adekvatno selekciju, a dođu ljudi koji su bili vozači ili nešto drugo. Ja mislim da će tu biti postotak ostanka ispod 10% nakon izvršene selekcije, ustvrdio je Kamenski.

A domaće radne snage nedostajat će još neko vrijeme, dok se obrazovni sustav ne uskladi s potrebama tržišta rada. Pritom svakako treba uzeti u obzir da je potreba za radnicima zanimanja u građevinarstvu učinila prilično unosnima