Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u kolovozu su u odnosu na isti lanjski mjesec u prosjeku više za 7,8 posto, dok su na mjesečnoj razini porasle 0,6 posto, pokazuje prva procjena DZS-a, objavljena u četvrtak.
To je na godišnjoj razini veća stopa inflacije nego u srpnju, kada je iznosila 7,3 posto, a to je i prvi rast inflacije nakon osam mjeseci pada. Inflacija je, naime, postupno popuštala od studenoga prošle godine, kada je dosegnula rekordnih 13,5 posto. Na mjesečnoj su razini, pak, cijene energije u prosjeku porasle za 2,7 posto, usluga za 0,7.
Ipak, iz RBA navode da, očekivano, snažan doprinos rastu cijena i dalje dolazi od rasta cijena u kategoriji hrane. Procijenjena godišnja stopa cijena u kategoriji ‘hrana, piće i duhan‘ iznosila je razmjerno visokih 10,1 posto. Na mjesečnoj razini, u ovoj su kategoriji cijene porasle za 0,2 posto prema prvoj procjeni. Predmnijevamo da su samo cijene hrane unatoč blagom usporavanju i tijekom kolovoza zabilježile dvoznamenkasti rast te da su ujedno zbog visokog udjela u košarici imale najveći doprinos inflatornim kretanjima u promatranom mjesecu. Nakon tri mjeseca negativnih godišnjih stopa, prosječne cijene energije bile su u kolovozu više za 4,3 posto u odnosu na kolovoz 2022. (+2,7 posto na mjesečnoj razini). Naposljetku, Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije viši su za 7,4 posto, a Usluge 7,8 posto u odnosu na lanjski srpanj.
Promatra li se harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC), u kolovozu je godišnji rast ubrzan na 8,5 posto (+8,1 posto u srpnju). Veći rast HIPC od IPC uvelike je posljedica činjenice da harmonizirani indeks potrošačkih cijena uvažava i potrošnju stranih gostiju. Stoga je udio ugostiteljskih usluga, a osobito usluga smještaja veći kod HIPC u usporedbi s indeksom potrošačkih cijena.
Rast cijena u europodručju zaustavio je s usporavanjem u kolovozu te se zadržao na srpanjskih 5,3 posto uz najvišu stopu rasta zabilježenu također u kategoriji Hrane, pića i duhana (+9,8 posto godišnje). Temeljna stopa inflacije u europodručju usporila je na 5,3 posto (-0,2pb u odnosu na srpanj). Višu godišnju stopu inflacije od Hrvatske, među državama europodručja, zabilježila je jedino Slovačka (9,6 posto).
- Očekujemo kako će rujan donijeti usporavanje inflatornih pritisaka, koje će se nastaviti u posljednjem tromjesečju, prvenstveno zbog učinka baznog razdoblja i pada cijena energije. Ipak, inflatorni pritisci i dalje ostaju razmjerno povišeni. Snažan nominalni rast plaća, koji je premašio stopu inflacije uz solidnu turističku sezonu pojačava potražnju i podržava daljnje jačanje osobito cijena usluga otvarajući rizike spirale rasta cijena uslijed rasta cijena plaća. Rast cijena hrane prema kraju godine trebao bi usporavati, ali na razini cijele godine pod utjecajem izrazito povišenih stopa u prvom dijelu godine (potencijalno i do rujna) one će i drugu godinu zaredom imati dvoznamenkasti rast te tako ponovno imati najveći doprinos ukupnom indeksu potrošačkih cijena. Cijene usluga bit će jedne od ključnih odrednica utjecaja na temeljnu stopu inflacije - navode iz RBA.
Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u kolovozu ove godine, prema klasifikaciji ECOICOP, bit će objavljeni 15. rujna.
