Inflacija će se i idućih mjeseci zadržati na razinama od oko 5%

Unatoč prosječnom porastu cijena dobara i usluga od 0,4% u odnosu na rujan, indeks potrošačkih cijena porastao je u listopadu na godišnjoj razini 5,8%. To je najniža godišnja stopa rasta cijena od početka 2022.

Prva procjena indeksa potrošačkih cijena, (na temelju 80%-90% obrađenih podataka) pokazala je na nastavak usporavanja rasta godišnje stope inflacije koje traje, izuzev kolovoza, od kraja prošle godine. Naime, unatoč prosječnom porastu cijena dobara i usluga od 0,4% u odnosu na rujan, indeks potrošačkih cijena porastao je na godišnjoj razini 5,8%. To je najniža godišnja stopa rasta cijena od siječnja 2022. U prvih deset mjeseci prosječna godišnja stopa inflacije iznosila je 8,7%.

Na mjesečnoj razini, drugi mjesec zaredom zabilježen je pad cijena hrane, dok su cijene usluga nakon smanjenja u rujnu ponovno zabilježile rast (Hrana, piće i duhan -0,5%, Usluge +0,4%). Procjena sugerira na pad cijena i u Energiji (za 1,1%), dok je porast stope ostvaren u Industrijskim neprehrambenim proizvodima bez energije (+2,4%).

Usporavanje godišnje stope inflacije posljedica je učinka baznog razdoblja odnosno činjenice da su cijene već sredinom drugog tromjesečja prošle godine započele s dvoznamenkastom dinamikom rasta. Godišnji rast cijena nastavljaju predvoditi cijene hrane i usluga, dok dinamika rasta cijena kod energije nastavlja usporavati.

Prema preliminarnim podacima, prosječni godišnji rast cijena Hrane nastavlja usporavati vjerojatno i pod utjecajem administrativnog ograničavanja pojedinih prehrambenih proizvoda. U kategoriji Hrana, piće i duhan cijene su u prosjeku više za 8,1% u odnosu na prošlogodišnji listopad. S druge strane, pod utjecajem još uvijek solidne potražnje i poraslih troškova, cijene Usluga bilježe ponovno ubrzanje godišnje stope rasta, s prosječnih 6,9% u rujnu na 7,3% u listopadu. Naposljetku, pozitivan doprinos u listopadu došao je i od cijena Industrijskih neprehrambenih proizvoda (čiji je rast iznosio 5,6%), dok su cijene Energije zabilježile u promatranom mjesecu pad (-0,2%).

Promatra li se harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) njegov rast u odnosu na indeks potrošačkih cijena je u promatranom mjesecu bio nešto viši te je iznosio 6,7% (0,2% mjesečno). Navedeno i dalje odražava činjenicu da harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) uvažava i potrošnju stranih gostiju. Isključimo li hranu i energiju, temeljna stopa inflacije iznosila je 7,4% (nakon 7,3% godišnje u rujnu).

U istom mjesecu godišnja promjena u europodručju za harmonizirani indeks cijena spustila se na 2,9%, dok je temeljna inflacija (koja isključuje energiju i hranu) iznosila 4,2%. Opća stopa inflacije usporila je snažnije od tržišnih očekivanja te je na najnižim razinama od srpnja 2021. Hrvatska se tako smjestila u gornji dio ljestvice, među državama s najintenzivnijim rastom opće razine cijena.

Ustrajnost temeljne inflacije, jedan je od ključnih čimbenika zadržavanja restriktivne monetarne politike dulje vrijeme i očekivanja da će ključne kamatne stope ostati na trenutnim razinama barem do trećeg tromjesečja 2024.

Iako očekujemo da će se trend smanjivanja godišnje stope inflacije te pad percepcije inflacije i inflacijskih očekivanja nastaviti prema kraju godine, rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini zadržavat će se na relativno visokoj razini oko 5%. Vladine mjere za suzbijanje rasta cijena (osobito limitiranje cijena električne energije te određenih prehrambenih proizvoda) podržavat će ostvarenje navedenih očekivanja.

U skladu s ustrajnijom inflacijom od prijašnjih očekivanja, čemu pridonosi, primjerice, još uvijek snažna potražnja za uslugama, dvoznamenkasti nominalan rast plaća, rast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, projiciramo da će prosječna stopa inflacije za cijelu 2023. iznositi 8%. S druge strane, usporavanje ekonomske aktivnosti i transmisija restriktivne monetarne politike kroz rast troškova financiranja čimbenici su koji bi trebali djelovati u suprotnom smjeru. Stoga će se tijekom 2024. dezinflacijski proces nastaviti te očekujemo spuštanje prosječne stope rasta na 3,3%. Međutim, navedena stopa izložena je rizicima da bude viša zbog snažnog tržišta rada, daljnjeg nastavka pritisaka na rast plaća te geopolitičkih nestabilnosti koji mogu izazvati poremećaje na svjetskim tržištima te posljedično prouzročiti prelijevanje na lokalno