Porasla je 4,3 posto na godišnjoj razini, a snažan lipanjski rast bio je dovoljan da se ukupni rezultat za prvo polugodište preokrene u blagi plus. U prvih šest mjeseci industrijska proizvodnja bila je 0,4 posto veća nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. U odnosu na svibanj, pak, sezonski i kalendarski prilagođeni podaci DZS-a pokazuju povećanje od 5,3 posto, što je najveći mjesečni rast od kraja 2024. godine.
Lipanjskom oporavku najviše su pridonijeli intermedijarni proizvodi, dakle robe koje se koriste kao ulaz u daljnju proizvodnju. Njihov je obujam proizvodnje na godišnjoj razini povećan 14,8 posto, a pozitivan doprinos dala je i proizvodnja energije, koja je porasla 1,2 posto. Unutar prerađivačke industrije, koja je u lipnju zabilježila rast od 4 posto na godišnjoj razini, posebno su se istaknule tri djelatnosti: prehrambena industrija, s rastom od 6,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, proizvodnja motornih vozila, koja je uvećana za 14,4 posto, te proizvodnja električne opreme, gdje je zabilježen skok od 94,5 posto.
Širi investicijski ciklus
Jedan od mogućih razloga snažnog rasta proizvodnje električne opreme, koja je u pola godine uvećana oko 28 posto u odnosu na isto razdoblje lani, mogla bi biti pojačana aktivnost domaćih proizvođača opreme za elektroenergetske sustave. Među njima se posebno ističe Končar, koji posljednjih mjeseci bilježi niz poslova u segmentu transformatora i druge opreme za energetsku infrastrukturu. Istodobno, širi investicijski ciklus u elektroenergetici vidljiv je i po projektima tvrtki poput Dalekovoda, koji sudjeluje u izgradnji dalekovoda, transformatorskih stanica i druge infrastrukture potrebne za modernizaciju elektroenergetskih mreža.
Kako veći broj sektora bilježi velike mjesečne oscilacije, tek će se vidjeti u kojoj se mjeri može govoriti o zaokretu. Analitičari RBA napominju da ukupna dinamika industrije ostaje umjerena i snažno izložena vanjskim rizicima.
"Povećana geopolitička neizvjesnost i mogući poremećaji na energetskim i logističkim tržištima nastavljaju opterećivati izglede te održavaju ravnotežu rizika nagnutu prema negativnoj strani", navode Elizabeta Sabolek-Resanović i Petar Bejuk u dnevnom osvrtu o industriji. U ovoj godini očekuju skroman rast, od 0,5 posto. Po podacima DZS-a, lani je industrija rasla po prosječnoj stopi od 3,8 posto.
Geopolitičke napetosti
Geopolitičke napetosti, objašnjavaju analitičari RBA, povećavaju rizik poremećaja na energetskim i logističkim tržištima, što može negativno utjecati na troškovnu strukturu industrije kroz više cijene energije, transporta i osiguranja. Dodatno, produljenje takvih napetosti može oslabiti inozemnu potražnju i investicijsku aktivnost u europskom okruženju, "što se može odraziti i na dinamiku domaće industrijske proizvodnje".
