HUP: U Hrvatskoj bi do 2030. moglo biti pola milijuna stranih radnika

"S obzirom na ubrzano pogoršanje demografskih trendova, snažan ekonomski rast i kontinuiranu napetost tržišta rada, procjenjujemo da bi ukupan broj stranih radnika do 2030. mogao dosegnuti 400-500 tisuća, uz pretpostavku rasta BDP-a od oko 2,5 posto kroz idućih sedam godina", kaže se u prilogu koji potpisuje glavni HUP-ov ekonomist Hrvoje Stojić.

Strani radnici tada bi činili četvrtinu ukupne radne snage u Hrvatskoj.

Poslodavci smatraju da Hrvatska uz imigraciju u sektore s najvećim deficitom radne snage, treba ciljati na visokokvalificirane radnike za djelatnosti koje postižu brži realni rast produktivnosti u odnosu na EU-ov prosjek i mogu biti perjanice ekonomije poput ICT-a, turizma, graditeljstva, poljoprivrede te dijelova prerađivačke industrije, npr. proizvodnje kapitalnih dobara.

U pogledu izmjena Zakona o strancima, HUP pak ističe potrebu jačanja korištenja EU Plave karte za ICT stručnjake i bez završenog visokog obrazovanja kao i jednostavniju procedure spajanja obitelji, što zauzvrat pomaže privlačenju talenata s trećih tržišta, integraciji stranaca i društvenoj stabilnosti.

Neizostavnom u HUP-u smatraju i modernizaciju Zakona o radu u smjeru zaštite radnika umjesto radnog mjesta, promocije fleksibilnih oblika zapošljavanja, jednostavnijih propisa i ukidanja zaštitne klauzule. HUP se zalaže i za smanjenje poreznog klina na srednje visokim i višim bruto plaćama, od 167 posto prosjeka naviše na razinu TOP-5 najkonkurentnijih članica EU, što je čak 10 postotnih bodova ispod aktualnih 42,5 posto.

Ključno je rasteretiti plaće visokokvalificiranih čiji poslodavci mogu neposredno utjecati na ubrzanje rasta produktivnosti, naročito kroz podizanje praga primjene više stope poreza na dohodak, smatraju poslodavci.

Na manje važnim drže i izjednačavanje poreznog tretmana dohotka od rada i rentijerskih aktivnosti. Razlike su, upozoravaju, velike pa je tako efektivna stopa kojom se oporezuje prihod od najma turistima (1-10 posto) više nego deset puta manja od efektivne stope na nesamostalni rad, što negativno utječe na dostupnost radne snage u turističkim regijama.

Upozoravaju i na, prema njihovom mišljenju, veliki nesrazmjer između poreznog tretmana dugoročnog najma te najma turistima u odnosu na efektivnu stopu kojom se oporezuje isplaćena dobit: 8,4 i i 4,5, u odnosu na 20,8 posto.