HUP: U četvrtom kvartalu rast BDP-a bi mogao ubrzati na 3,3 posto

- Hrvatska po tome ostaje pri samom vrhu na razini EU-a, za što je u mnogome zaslužno robusno tržište rada te svojevrsni potrošački "boom" koji će se još neko vrijeme nastaviti, istaknuto je u najnovijoj HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna, koju je napisao glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić.

Sličnu stopu rasta BDP-a, od 2,5 posto, u HUP-u očekuju i u ovoj godini.

Obrazlažući očekivano ubrzanje rasta BDP-a u zadnjem lanjskom kvartalu, nakon što je gospodarstvo u trećem tromjesečju 2023. poraslo za 2,8 posto, iz HUP-a su istaknuli da su u četvrtom kvartalu obje ključne varijable značajno ubrzale rast, pa je tako trgovina na malo realno rasla dvostruko brže, 7,6 posto, dok je industrijska proizvodnja skočila za 1,6 posto, nakon pada za 0,5 posto u trećem lanjskom kvartalu.

Inače, industrijska proizvodnja zabilježila je u prosincu pad za jedan posto na godišnjoj razini, ali iz poslodavačke udruge ističu da ohrabruje snažan rast farmaceutske industrije, za 50 posto, te električne opreme, za 14,7 posto. S druge strane, trgovina na malo u prosincu je ostvarila snažan realni rast od čak 9,1 posto godišnje.

Državni zavod za statistiku (DZS) u četvrtak je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojem je u siječnju stopa inflacije iznosila 4,1 posto, što je najniža stopa inflacije od listopada 2021. godine, kada je iznosila 3,8 posto. Prema prvoj procjeni Eurostata, pak, godišnja stopa inflacije u siječnju mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj je iznosila 4,8 posto, dok je u cijeloj eurozoni prosječna stopa inflacije istodobno iznosila 2,8 posto.

Kako se navodi u HUP-ovoj analizi, godišnja stopa inflacije u siječnju u Hrvatskoj je pala zahvaljujući snažnom padu inflacije industrijskih neprehrambenih proizvoda te padu cijena energenata.

U HUP-u do ljeta očekuju pad stope inflacije na razinu od oko tri posto, uslijed slabljenja inflacije prehrambenih proizvoda, stabilizacije cijena nafte te ostalih energenata, kao i općenitog hlađenja agregatne potražnje najavljenog kroz snažan pad šestomjesečnih očekivanja prodajnih cijena u euro području.

Nakon prosječne stope inflacije od osam posto u prošloj godini, HUP za ovu godinu prognozira prosječnu stopu inflacije na razini od oko četiri posto, što je i dalje više od prosječne stope prognozirane za europodručje od oko 2,5 posto.

Iz HUP-a napominju da, iako se inflacija smiruje, to još uvijek ne znači da je potpuno obuzdana s obzirom na daljnji očekivani snažan realni rast plaća ove godine od oko šest posto, što je posebice podržano s 32-postotnim povećanjem mase plaća u javnom sektoru te kontinuiranim povećanjima primanja u uslužnim sektorima. Uz snažno povećanje plaća te ukupnih primanja, iz HUP-a očekuju i ubrzanu konvergenciju cijena usluga, koje su i dalje u prosjeku niže za 30 posto u odnosu na prosjek europodručja.

Kada je riječ o ovoj godini, iz HUP-a kažu da svjedočimo odgođenom pogoršanju uvjeta financiranja nakon blagotvornog utjecaja ulaska u europodručje, a na štetu privatnih investicija.

Osim izazovnijih uvjeta financiranja, ustvrdili su, na konkurentnost hrvatskih poduzeća nepovoljno utječu i više cijene energenata te nekonkurentan porezni tretman srednjih i viših plaća.

- S obzirom na to da su veleprodajne cijene plina i struje na horizontu od dvije godine oko dva puta više u odnosu na pretkrizno razdoblje, potencijalni ponovni snažan rast "spot cijena" energenata zbog geopolitičkih rizika, kao i recesiju u europodručju u prvoj polovici ove godine, pozivamo na konstruktivnu raspravu o smanjenju razlike cijena energenata za poduzeća te kućanstva u sklopu budućeg dizajna tržišta električne energije u korist konkurentnosti hrvatskih poduzeća, napisali su iz HUP-a.