Njemačka će ekonomija pod teretom snažnog pogoršanja uvjeta financiranja dodatno pasti i u četvrtom kvartalu 2023. godine, što nimalo ne čudi s obzirom na to da tijekom posljednjih 50 godina u Njemačkoj svaki ciklus rasta kamatnih stopa redovito vodio u recesiju uz prosječni odmak od tri kvartala od početka podizanja ključnih kamata do početka recesije, piše glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić u Fokusu tjedna.
Unatoč nedavnoj stabilizaciji tvorničkih narudžbi, njihovo pogoršanje u godini za nama negativno će djelovati na kretanje industrijske proizvodnje nakon što su njemačke tvrtke uglavnom odradile narudžbe akumulirane tijekom pandemijske krize. Naime, prerađivačka industrija sve više posrće pod teretom slabe globalne potražnje i narušene konkurentnosti, zbog skupljeg ugovaranja ključnih energenata kao i rasta eura na štetu konkurentnosti poduzeća.
– Nedavni kolaps novih narudžbi također sugerira snažan pad građevinskih aktivnosti. Iako inflacija usporava, a plaće ubrzavaju rast, sentiment potrošača značajno se pogoršao pa ne očekujemo ni oporavak osobne potrošnje. Stoga u 2023. očekujemo slab rast ekonomije euro područja od oko 0,3 posto uz pad njemačkog BDP-a od oko 0,5 posto. Uz pretpostavku da će recesija trajati do proljeća iduće godine, smanjeni statistički prijenos upućuje na daljnji pad njemačke ekonomije po stopi od -0,3 posto te stagnaciju u euro području uz kretanje BDP-a na razini od +0,1 posto u 2024. godini – tvrdi Stojić.
ESB neće žuriti s poboljšanjem uvjeta financiranja dok god trajno ne obori temeljnu inflaciju. Pritom njemačke kompanije sve višu brinu zbog neizvjesnih ekonomskih i klimatskih politika vlade, što treba gledati u kontekstu snažnog pogoršanja atraktivnosti Njemačke kao investicijske destinacije posljednjih desetak godina.
Kvaliteta poslovanja u Njemačkoj godinama se pogoršava i zbog zastarjele cestovne mreže, duge procedure izdavanja poslovnih dozvola, obrazovnih standarda te visokih poreza. Na tragu njemačkih slabosti, u drugoj polovici godine očekujemo određeno ubrzanje pada industrijske proizvodnje u Hrvatskoj te robnog izvoza. Iz toga proizlazi da bi industrijske proizvođačke tvrtke u Hrvatskoj mogle zabilježiti pad robnog izvoza i do 10 posto.
