Raspon njihovih očekivanja kreće se u okviru uskog intervala između 2,1% i 2,4%. To je za nijansu niže od očekivanja drugih institucija. Na primjer, Europska komisija očekuje rast po stopi od 2,6% za 2023. godinu, kao i HNB.
Na rast u ovoj godini najviše su utjecale realna osobna potrošnja (2,4%) i investicije (po stopi od 3,8%) što je ipak niže od očekivanja iz srpnja kada je očekivani rast investicija iznosio 5,1%. Glavna promjena u odnosu na ranija očekivanja odnosi se na pad realnog izvoza po stopi od 1,7%. To je posljedica usporavanja inozemne potražnje za hrvatskim izvozom roba i usluga zbog plitke recesije kod nekih od glavnih trgovačkih partnera (Njemačka). Ipak, očekuje se pad realnog uvoza po stopi od 3,8%, što znači da će doprinos neto izvoza BDP-u ostati pozitivan.
Središnja uloga rasta najvažnije komponente BDP-a, osobne potrošnje, opravdana je rastom realnih osobnih dohodaka 2023. unatoč visokoj prosječnoj inflaciji od 8,1%. Dvoznamenkasta stopa rasta plaća (13,1%), uz pad stope nezaposlenosti na 6,4% osigurale su brz oporavak realne osobne potrošnje, nizak fiskalni deficit (-0,5%) i pad omjera javnog duga na očekivanih 62,3% na kraju 2023.
Prognoze za 2024. potpuno su ujednačene na stopi rasta od 2,5%. To je identična prognoza kao nedavno objavljena prognoza Europske komisije i niže od HNB-ovih 3%. Ipak, među glavnim ekonomistima i u odnosu na ranije prognoze postoje značajne razlike u pogledu strukture doprinosa pojedinih komponenti BDP-a. Prvo, prognozira se brži rast realne osobne potrošnje (3,1% 2024. naspram 2,4% 2023.). Razlog je usporavanje inflacije. Mjerena kao godišnji prosjek trebala pasti bi na 3,6%, uz nastavak rasta prosječne plaće po stopi od 8,6%. Međutim, glavni ekonomisti u prosjeku predviđaju sporiji rast investicija (2,2% 2024. naspram 3,8% 2023.). Kod komponente investicija postoje najveće razlike između individualnih prognoza. Najveći optimist predviđa rast investicija po stopi od 4,2%, a najveći pesimist predviđa pad po stopi od 3%.
Optimistična prognoza počiva na scenariju oporavka privatnih investicija uz minimalan utjecaj sporijeg povlačenja EU sredstava 2024. zbog isteka priljeva europskih sredstava iz višegodišnjeg financijskog okvira 2014.-2020. Pesimistična prognoza predviđa učinak litice koji je povezan sa smanjenim priljevom EU sredstava, uz nastavak stagnacije investicija u privatnom sektoru.
Prognoze su ujednačenije u pogledu rasta realnog izvoza i uvoza roba i usluga. Glavni ekonomisti očekuju postupan oporavak gospodarstava u srednjoj Europi predvođen blagim oporavkom u Njemačkoj, tako da bi izvoz mogao rasti po stopi od 3,4% (raspon očekivanja između 2,4 i 5,5%), a uvoz, koji se kreće pod utjecajem rasta domaće potražnje, po nešto većoj stopi, 3,9% (raspon očekivanja između 3,0 i 6,0%). Uz takva kretanja, stopa nezaposlenosti mogla bi pasti na 6,2%. U skladu s vladinim planom, svi očekuju produbljivanje deficita do oko 2% BDP-a, što će zadržati omjer vanjskog duga iznad granice od 60% (prosjek očekivanja na kraju 2024. nalazi se na 60,3%, uz raspon očekivanja od 59,0 do 61,4%). Inflacija (prosjek na prosjek godine) će i dalje davati doprinos smanjenju omjera javnog duga. Iako je očekivanih 3,6%, uz uzak raspon prognoza između 3,3 i 3,8% osjetno niže od inflacije za 2023. godinu, glavni ekonomisti smatraju da će snažna domaća potražnja zadržati inflaciju u Hrvatskoj na malo višoj razini od prosjeka europodručja.
