Hrvatska s najvećim mjesečnim padom industrijske proizvodnje u EU u veljači |
Objavljeno: 16.04.2024 / 07:20 |
Autor: SEEbiz |
ZAGREB - Hrvatska je u veljači bilježila najveći pad industrijske proizvodnje u EU na mjesečnoj razini, pokazalo je u ponedjeljak izvješće Eurostata, uz naznake stabilizacije u eurozoni i Uniji. |
Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU porasla je u veljači za 0,8 odnosno za 0,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda. Na samom početku godine bila je pala za 3,0 posto u eurozoni i za 2,7 posto u EU, pokazali su revidirani podaci. Oporavak odražava rast proizvodnje kapitalnih i trajnih potrošačkih dobara, nakon oštrog pada u siječnju. Proizvodnja kapitalnih dobara porasla je u eurozoni za 1,2 posto i za jedan posto u EU. U siječnju bila je potonula na mjesečnoj razini za 15,5 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 13,6 posto u Uniji. Stabilizirala se i proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, prema stopi rast od 1,4 posto u eurozoni i 1,7 posto u EU. U prvom ovogodišnjem mjesecu bila je pala za 1,2 odnosno jedan posto u odnosu na kraj 2023. U energetskom sektoru proizvodnja je na oba područja potonula oko tri posto, pokazuju izračuni statističara. Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u veljači na mjesečnoj razini porasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 3,8 posto. Blizu su Mađarska i Slovenija gdje je uvećana za 3,5 odnosno za 3,3 posto. Najviše je pak u veljači na mjesečnoj razini pala industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, za 4,6 posto, prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima, nakon stagnacije u siječnju. U skupini su i Litva i Belgija s padom proizvodnje od 3,0 odnosno 2,7 posto. Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u eurozoni smanjila se u veljači za 6,4 posto i za 5,4 posto u EU, gotovo kao i u siječnju, utvrdio je Eurostat. Najsnažnije je oba područja pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 8,9 posto u eurozoni i za 7,5 posto u EU. Značajniji pad bilježio je i sektor netrajnih dobara za široku potrošnju, za 6,1 posto u eurozoni i za 4,7 posto u EU. Najblaži pad bilježila je industrija intermedijarnih dobara, za 2,7 posto u eurozoni i za 2,5 posto u EU u odnosu na prošlogodišnju veljaču. Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao Irska je bilježila daleko najsnažniji pad proizvodnje na godišnjoj razini, za 36 posto. S ogromnim odmakom slijede Belgija i Bugarska gdje je smanjena za 12,7 odnosno za 8,4 posto. U Hrvatskoj industrijska proizvodnja pala je u veljači za 5,6 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U siječnju bila se smanjila na godišnjoj razini za 1,3 posto. Najsnažnije je pak porasla proizvodnja u Španjolskoj, za 3,5 posto u odnosu na prošlogodišnju veljaču. Slijede Slovenija i Danska gdje je uvećana za 2,8 odnosno za 2,7 posto, pokazali su Eurostatovi podaci. |
|
Tagovi: industrijska proizvodnja, industrija, prerađivačka industrija |
PROČITAJ I OVO | ||
Inflacija u Njemačkoj nepromijenjena u travnju |
BERLIN - Godišnja stopa inflacije u Njemačkoj u travnju je iznosila 2,2 posto, što je jednako kao i u ožujku, prenosi francuska novinska agencija AFP, objavio je danas Savezni zavod za statistiku. |
Ekonomska klima u travnju u Hrvatskoj naglo se pogoršala |
ZAGREB - Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu zamjetno su pogoršana u travnju, odražavajući lošije procjene industrijske proizvodnje i potražnje za uslugama, pokazalo je u ponedjeljak mjesečno istraživanje Europske komisije. |
Predsjednik WEF-a: Ovakva razina duga nije viđena od Napoleonovih ratova |
OSLO - Borge Brende, predsjednik Svjetskog ekonomskog foruma, dao je oštru prognozu globalnog gospodarstva rekavši da se svijet suočava s desetljećem niskog rasta ako se ne primijene prave ekonomske mjere. |
Slovenija: Prosječni dohodak po stanovniku najveći u općini Kranjska Gora |
LJUBLJANA - U Sloveniji je prosječni godišnji bruto dohodak po stanovniku 2022. godine iznosio 15.990 eura, a neto dohodak 12.343 eura. |
ILO: Svake godine u svijetu zbog vrućine na radnom mjestu umre 19.000 ljudi |
PARIZ - Klimatske promjene stvaraju niz opasnosti koje bi mogle utjecati na 70 posto svjetske radne snage, zaključuje Međunarodna organizacija rada (ILO) u svom najnovijem izvješću. Prema procjeni organizacije, 19.000 ljudi u svijetu svake godine umre zbog izloženosti pretjeranoj vrućini na radnom mjestu. |