Hrvatska među zemljama EU s najvećim padom industrijske proizvodnje

Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU porasla je u prosincu 2023. godine, prema sezonski prilagođenim podacima, za 2,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

U studenom je porasla za 0,4 posto u eurozoni i za 0,5 posto na razini Unije, prema revidiranim podacima. Prve procjene pokazivale su pad proizvodnje u eurozoni za 0,3 posto i za 0,2 posto u EU. Najviše je na oba područja skočila proizvodnja kapitalnih proizvoda, i to za 20,5 posto u eurozoni i za 18 posto u EU.

S velikim odmakom slijede trajni proizvodi za široku potrošnju, čija je proizvodnja u eurozoni porasla za 0,5 posto. Blizu su i proizvodnja energije i netrajnih proizvoda za široku potrošnju, s rastom od 0,3 odnosno za 0,2 posto.

Slična kretanja zabilježena su i na razini EU-a u cjelini, gdje je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju porasla za 0,6 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju i energije za po 0,4 posto.

Na oba područja smanjena je samo proizvodnja intermedijarnih proizvoda, za 1,2 posto u eurozoni i za 0,7 posto u Uniji u odnosu na studeni.

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u prosincu na mjesečnoj razini skočila industrijska proizvodnja u Irskoj, za 23,5 posto. Sa znatnim odmakom slijede Nizozemska i Danska s rastom od 6,6 odnosno 5,6 posto.

Najviše je na kraju godine pala proizvodnja u Sloveniji, za 7,4 posto u odnosu na studeni. Slijedi Hrvatska s padom industrijske proizvodnja u prosincu za 4,3 posto u odnosu na studeni, kada je prema revidiranom podatku bila uvećana za dva posto. Prva procjena za studeni bila je pokazivala rast od 2,6 posto u odnosu na listopad.

U skupini je i Finska gdje se proizvodnja smanjila za 2,6 posto u odnosu na studeni, navodi Eurostat. Eurostat nije raspolagao jedino podacima za Cipar i Rumunjsku.

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u eurozoni i EU porasla u prosincu za 1,2 posto, pokazuju podaci Eurostata. U studenom smanjila se za 5,4 posto u eurozoni i za 4,6 posto u Uniji, prema revidiranom podatku, blaže no što je pokazivala prva procjena.

Na godišnjoj je razini na oba područja porasla samo proizvodnja kapitalnih proizvoda, za 9,4 posto u eurozoni i za 8,6 posto u EU. Najviše se pak smanjila proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 5,4 posto u eurozoni i za 6,4 posto u Uniji. Slijede intermedijarni proizvodi s padom proizvodnje za približno četiri posto na oba područja.

Blizu su i netrajni proizvodi za široku potrošnju, s padom od 3,7 posto u eurozoni i 1,7 posto u Uniji. Smanjena je i proizvodnja energije, za 1,7 odnosno za 1,3 posto u odnosu na prosinac 2022. godine, pokazuju tablice statističkog ureda.

U cijeloj prošloj godini proizvodnja se u prosjeku smanjila za 2,4 posto u eurozoni i za dva posto na razini Unije, izračunali su statističari.

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao Irska je zabilježila daleko najsnažniji rast proizvodnje i na godišnjoj razini, za 44,7 posto. Slijede s ogromnim odmakom Danska i Malta, s rastom od 6,7 odnosno pet posto u odnosu na prosinac 2022. godine.

Proizvodnja je pak daleko najviše pala u Sloveniji, za 10,2 posto. Blizu su Mađarska i Bugarska, s padom proizvodnje za 8,7 odnosno 6,9 posto. Proizvodnja je smanjena i u hrvatskoj industriji, za jedan posto u odnosu na prosinac 2022. godine. U studenom bila je veća na godišnjoj razini za 4,7 posto, pokazuju tablice Eurostata.

Najbliža je Hrvatskoj na kraju prošle godine bila Češka gdje se proizvodnja smanjila za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2022.