Očekivanja poslovnog sektora nešto su bolja, a donekle se oporavljaju i usluge i osobna potrošnja koji su bili nagriženi rastućom inflacijom. Inflacija sada ipak jenjava, iako su plaće porasle te se javlja blagi optimizam.
Očekuje se da će i Europska središnja banka uskoro krenuti sa snižavanjem ključnih kamatnih stopa, što će onda zasigurno značiti nekakav poticaj rastu, koliko god to snižavanje bilo slabo i sporo. Ako će se dakle BDP eurozone konačno početi odljepljivati od dna, dobra je to vijest za domaće gospodarstvo, piše Novi list.
Jer, ono će tim više ovisiti o inozemnoj potražnji, što doprinos europskih fondova BDP-u rastom investicija u budućnosti bude manji, a upravo je to scenarij na koji se upozorava. Upravo su EU fondovi i javne investicije, uz nezaobilaznu osobnu potrošnju, lani bili najveći pokretač domaćeg rasta koji je i dalje puno brži od prosjeka eurozone. Za ovu godinu zadnja projekcija ECB-a za eurozonu govori o rastu od svega 0,6 posto, dok je Hrvatska narodna banka prognozu rasta za Hrvatsku još i dodatno revidirala na više, i to na 3,2 posto, što je nedavno u intervjuu Novom listu potvrdio guverner HNB-a Boris Vujčić.
Moglo bi se dakle reći da su EU fondovi Hrvatskoj uistinu došli u pravom trenutku jer je njihov doprinos BDP-u, kroz rast investicija, dijelom kompenzirao slabu izvedbu u okruženju i pad inozemne potražnje u segmentu prije svega robnog izvoza koji je u određenim sektorima, poput drvoprerađivačkog, snažno patio. Osobna potrošnja kod nas će vjerojatno i dalje ostati snažan pokretač rasta iako se očekuje da će rast nominalnih plaća sada usporiti. No, treba reći da potrošnju u Hrvatskoj povećava i efekt gotovinskih nenamjenskih kredita koje građani ubrzano podižu da bi »lovili« cijene u dijelu u kojem ih plaće ipak ne dosežu… No, koliko god dakle doprinos fondova bio značajan, inozemnu potražnju dugoročno je teško ičim kompenzirati, pa su podaci koji stižu sa zajedničkog tržišta ključni za predviđanje budućeg kretanja domaćeg BDP-a. Oporavak potrošnje u zemljama eurozone koje su i naša emitivna tržišta važan je naravno prije svega za izvoz usluga, odnosno turizam.
Taj je sektor strepio da će građani eurozone ove godine možda više štedjeti na putovanjima i stezati remen. No, prvi pokazatelji o posjećenosti domaćih destinacija, primjerice za uskrsne blagdane, daju razloga za optimizam. Ipak, mnogi upozoravaju da bi konkurencija mogla kazniti pretjerani rast cijena, ako bi ga bilo, pa je tu bolje biti oprezan. Kako je dakle rekao i Vujčić, sredstva iz fondova su važna, ali ne treba niti precjenjivati njihov značaj. Njihov bi se neto priljev, kaže, u narednih nekoliko godina mogao blago spustiti ispod lanjskog rekorda od 4 posto BDP-a. No, u europodručju koje stagnira već otprilike godinu i pol dana, javile su se, kazao je guverner, prve naznake oporavka, za sada u pokazateljima pouzdanja i trgovine. Stoga HNB ove godine očekuje pozitivan doprinos robnog izvoza rastu našeg BDP-a, veći no lani, ali i izvoza usluga, iako u tom dijelu nešto sporije.
Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke, također kaže da je, kada govorimo o eurozoni, početak godine donio određene znakove oporavka gospodarske aktivnosti. No, dodaje, izgledi rasta eurozone u 2024. i dalje ostaju skromni, uz očekivani rast na razini od oko 0,7 posto.
– U tom kontekstu, pozitivan doprinos očekuje se na strani osobne potrošnje zbog oporavka realnog dohotka i stabilnih trendova na tržištu rada. Industrija te izvozne perspektive, iako uz očekivani oporavak, ostaju skromni i u trenutnom geopolitičkom kontekstu neizvjesni. U tom okviru smatramo izglednim da Hrvatska zadrži bitno brži trend rasta nego što je to prosjek eurozone i nastavi dalje proces konvergencije. Osobnu potrošnju, u kontekstu snažnog rasta nominalnih i realnih plaća te također povoljnih trendova na tržištu rada, vidimo kao snažan podstrek rastu, a što bez šokova na strani investicija i turističke sezone te uz blagi oporavak izvozne aktivnosti, sugerira stopu rasta oko razine od 3 posto u 2024., zaključuje Kovač.
