GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

HGK i PKS složni da su nužni kraći opskrbni lanci

HGK i PKS složni da su nužni kraći opskrbni lanci
SUGLASJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 12.02.2024 / 19:43
Autor: SEEbiz
VINKOVCI - Kraći opskrbni lanci i jačanje suradnje u sektorima trgovine i poljoprivrede između Hrvatske i Srbije imaju važnu ulogu za prosperitet oba gospodarstava, istaknuto je u ponedjeljak na sastanku Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Privredne komore Srbije (PKS) u Vinkovcima, sa kojeg su hrvatski proizvođači apelirali na srpsku stranu da se opet dozvoli uvoz svinjskog mesa iz Hrvatske.

Na sastanku su, kako se navodi u priopćenju HGK, bili i predstavnici Vukovarsko-srijemske županije, Carinske uprave i Ministarstva unutarnjih poslova (MUP).

- Optimizacija prometa na graničnim prijelazima, posebno kada su u pitanju veterinarski i fitosanitarni pregledi, prioritetno je pitanje za poslovne zajednice dvije zemlje, kazala je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.

Navela je kako na granici sa Srbijom postoji samo jedna granična kontrolna postaja, i to cestovna na Bajakovu, što opterećuje cestovni promet i rezultira time da su poduzetnici s obje strane granice suočeni s dugim čekanjima. Razgovaralo se zato o mogućnosti izgradnje granične kontrolne postaje (GKP) za željeznički prijevoz, a kao lokacija željezničke GKP razmatra se prijelaz Tovarnik - Šid.

GKP, kako je rečeno, provode kontrole nad životinjama i robom koja se iz trećih zemalja uvozi na jedinstveno tržište EU, a odluku o njihovom rasporedu na vanjskim granicama EU donosi Europska komisija koja ih također odobrava za rad, uz Državni inspektorat RH. Iako su Carinska uprava i MUP pokazali dobru volju i potvrdili je na sastanku, zeleno svjetlo na koncu daje EK, navodi se u priopćenju.

Čagalj je rekla kako je suradnja dvije komore i nadležnih tijela jasan znak koliko je pitanje olakšanja trgovine i prometa robe važno za dvije zemlje, ali i cijele regije.

- Svakako nam je važno rasteretiti Bajakovo koje je sada mnogim poduzetnicima jedina ulazna točka, kazala je.

Iz HGK u priopćenju navode kako izlaznu točku traže domaći proizvođači svinjskog mesa, jer je u Srbiji još uvijek na snazi zabrana uvoza svinjetine iz cijele Hrvatske zbog afričke svinjske kuge (ASK).

- Mađarskoj, koja je bila u sličnoj situaciji kao mi, Srbija je već prije nekog vremena skinula zabranu pod uvjetom da se priloži izjava kako meso ne dolazi iz ugroženog područja, rekao je savjetnik predsjednika HGK Josip Zaher.

Kazao je kako hrvatski proizvođači apeliraju na donositelje odluka u Republici Srbiji da relaksiraju zabranu, to jest da se dozvoli uvoz svinjskog mesa iz Hrvatske pod uvjetom da je termički obrađeno na temperaturi od minimalno 80 stupnjeca Celzijusa.

- Već taj ustupak bi mnogim proizvođačima bio od golemog značaja, rekao je Zaher.

Izarzi je uvjerenje da će biti sluha s druge strane za taj izazov kao i za onaj carinsko-administrativnih poteškoća u poslovanju sa Srbijom.

- Pojačane kontrole na granici sa Srbijom, u usporedbi s drugim zemljama izvan EU, a posebice u posljednja tri mjeseca, kod nekih tvrtki rezultirale su značajnim povećanjem troškova i blokadom brojnih kamionskih pošiljki. Trenutni pristup inspekcije utječe na prodaju i povećava administrativne troškove tvrtki pa one predlažu da se pri takozvanoj analizi rizika koriste alternativni faktori procjene definirani u suradnji s tvrtkama, istaknuo je Zaher.

Savjetnik predsjednika PSK Nenad Đurđević je rekao kako je skraćivanje opskrbnih lanaca nužno za ostvarivanje punih potencijala suradnje dvije zemlje. Analizirali su, kako je kazao, statističke podatke po kojima teretna vozila na ulazu i izlazu iz Srbije u čekanju stvaraju godišnje višemilijunski trošak u eurima.

- Naglašavam stoga da postoji zajednički interes tvrtki za izgradnju željezničke granične kontrolne postaje. Naše dvije komore radit će na pronalaženju alternativnih rješenja kako bismo maksimalno unaprijedili gospodarske odnose, rekao je Đurđević.

Na sastanku su područja energetike, kemijske i metaloprerađivačke industrije, transporta i plasmana naftnih derivata definirana kao ona od najvećeg potencijala za buduću suradnju, dok prometna povezanost, trgovina i poljoprivreda ostaju jedan od najvećih prioriteta za bilateralne odnose.

Iz HGK u priopćenju navode kako je Hrvatska Srbiji osmi po veličini gospodarski partner. Prema podacima DZS-a, ukupna robna razmjena Hrvatske i Srbije u prvih deset mjeseci lani iznosila je 1,9 milijardi eura. Od toga je izvoz činio 1,1 milijardu eura, i smanji je za šest posto u odnosu na isto razdoblje godine prije, dok je uvoz bio 894 milijuna eura i pao je za 27 posto.

Fotografija: Foto Rahela

Tagovi: hgk, pks, zaher, čagalj, đurđević, bajakovo, tovarnik
PROČITAJ I OVO
Hrvatskoj nedostaje najmanje 200.000 radnika
RADNA SNAGA
Hrvatskoj nedostaje najmanje 200.000 radnika
ZAGREB - Hrvatskoj nedostaje radnika u gotovo svim segmentima gospodarstva, od radno intenzivnih djelatnosti do visokokvalificiranih stručnjaka.
Europljani rade sve manje. Zašto je tako?
TRŽIŠTE RADA
Europljani rade sve manje. Zašto je tako?

BERLIN - U Europi je zaposleno više ljudi nego ikad ranije. A istovremeno nedostaje stručne radne snage. Stručnjaci zahtijevaju zaokret. Treba li više ljudi raditi manje, ili obrnuto?

EU želi potrošiti suludih 800 milijardi eura na ispunjavanje klimatskih ciljeva
VAN PAMETI
EU želi potrošiti suludih 800 milijardi eura na ispunjavanje klimatskih ciljeva
GENT - Na sastanku ministara financija EU nije bilo veselo: i klima i obrana su važne, ali gdje je novac? Uzeti od drugih troškova? Zadužiti se? Ili još bolje: zadužiti se pa da plaćaju svi, pogotovo Njemačka?
Ruska ekonomija pokazuje otpornost, tri su glavna razloga za to
OTPORNOST
Ruska ekonomija pokazuje otpornost, tri su glavna razloga za to
MOSKVA - U zadnje dvije godine protiv Rusije su uvedene brojne stroge sankcije zbog njezine invazije na Ukrajinu. Ipak, predviđanja o krahu ruskog gospodarstva nisu se ostvarila. Hoće li tako ostati i ubuduće?
Inflacija će i dalje usporavati, ali ne željenim intenzitetom
CIJENE
Inflacija će i dalje usporavati, ali ne željenim intenzitetom
ANALIZA - Podržan i trećom zaredom negativnom promjenom na mjesečnoj razini (-0,4% u odnosu na prosinac) indeks potrošačkih cijena porastao je na godišnjoj razini 4,1%. To je najniža godišnja stopa rasta potrošačkih cijena od listopada 2021.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE