Raspravu je moderirao Hrvoje Josip Balen, član Uprave Algebre, a poseban gost panela bio je prof. dr.sc. Joe Fitter, predavač na e-leadership MBA studiju Algebre, direktor MBA strateške financijske akademije i voditelj Kelley School of Business na Sveučilištu Indiana. Fitter ima više od 25 godina internacionalnog poslovnog iskustva u korporacijama poput Intela i Texas Instruments.
Tržišta kapitala značajno se mijenjaju, kamatne stope rastu, a povoljno zaduživanje polako odlazi u povijest. Nakon pandemije i pojave inflacije te tzv. medvjeđeg tržišta kao i nedavnog kraha u pojedinim bankarskim sustavima SAD-a i EU, recesija je očekivana, samo je pitanje koliko duboka. Neki analitičari smatraju da u recesiji već jesmo te nije jasno kad bismo mogli očekivati izlazak iz uvjeta koji su nepovoljni za nova ulaganja, posebno u segmentu R&D-a i inovacija. Ne smijemo zanemariti ni globalne igrače, prije svega Kinu i Tajvan, koji drže značajni dio proizvodnje u segmentu mikroelektronike u svojim rukama. Tome se donekle nastojalo doskočiti CHIPS and Science Actom kojim je Kini ukinut monopol nad dijelom visokotehnološke proizvodnje, istaknuli su kao uvod u panel Arsen Šolić, rukovoditelj poslovnog područja za MBA studij i moderator Hrvoje Josip Balen, član Uprave Algebre.
„Svijet je danas polariziran i funkcionira po principu 'coopetitiona' – mi u SAD-u volimo koristiti termin 'frenemies' za odnose s ekonomijama poput Kine s kojima puno surađujemo, ali koji nam uzimaju i sve značajniji dio tržišta. Činjenica jest da su godine jeftine i jednostavne proizvodnje dovele do toga da je velik dio industrije postao pretjerano ovisan o kineskom tržištu i radnoj snazi, stoga se postavlja pitanje što u slučaju tako slabo diverzificirane ekonomije dođe li do nekog socijalnog nemira ili elementarne nepogode? Znamo da je Tajvan područje pod visokim rizikom od potresa, a čak 60% naprednih poluvodiča proizvodi se upravo tamo. Kompanije će morati širiti portfelj svoje industrijske proizvodnje na druga tržišta – nazovimo to deglobalizacijom ili novom regionalizacijom“ – naglasio je prof. dr.sc. Joe Fitter, predavač na e-leadership MBA studiju Algebre, direktor MBA strateške financijske akademije i voditelj Kelley School of Business na Sveučilištu Indiana
U raspravi je Andrej Grubišić, ekonomski analitičar i partner u tvrtki Grubišić & Partners, istaknuo je da je prva inflacija stigla na tržišta nekretnina, obveznica i dionica, kao posljedica dugogodišnjeg tiskanja novca u Europi i SAD-u.
– Tek kasnije smo imali transfer u realnu ekonomiju, potpomognut drugim prilikama – pandemijom koronavirusa i ratom u Ukrajini. Tiskanje novca sigurno je pridonijelo inflaciji s kojom se još uvijek borimo. Iako je javni narativ da stopa inflacije pada, cijene i dalje rastu, ali ne istim tempom. Također, i dalje imamo antiinflacijske programe vlada – rekao je Grubišić.
Grubišić se, naime, referirao na smanjenje stope inflacije u SAD-u i Europi, ali i u Hrvatskoj. Prošlotjedni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazali su da je inflacija u Hrvatskoj u ožujku 2023. oslabila četvrti mjesec za redom, no potrošačke cijene i dalje su bile 10,7 posto više u odnosu na ožujak prošle godine. U SAD-u je inflacija u ožujku pala na najnižu razinu u posljednje dvije godine, dok inflacija u eurozoni također iz mjeseca u mjesec bilježi pad, no to također ne znači da cijene nisu prestale rasti.
